Vogošćanka Naida Pandžić svoje snove dugo je nastojala realizirati, ne znajući da će se jednog dana baviti kesom. Da, upravo kesom iz svakodnevne upotrebe koju će poslije prerađivati u prava umjetnička djela. Sama ideja da radi sa kesom je nastala 2012. Te godine završila je školovanje a posao nije lahko mogla naći. Priča kako nije znala kako da zaradi novac, a paralelno s tim u šta da iskoristi slobodno vrijeme.
- Bilo je puno slobodnog vremena. mama mi je pokazala kako da režemo i mi smo tad heklali, dakle tradicionalne metode heklanja koje žene u Bih koriste za heklanje stolnjaka , stora, šalova, mi smo heklali najlon kese. Tad je već bilo moderno doba društvenih mreža, ja sam to objavila čisto da se pohvalim, ljudi su to tražili da kupe, djelovalo je unikatno, originalno i već tada su bile indicije da ćemo se mi ubrzo malo ekološki osvjestiti što se tiče stanovništva u BiH.
“Klupko od najlona” bio je naziv rukotvorina kojima se Naida predstavljala kao rukotvorac na brojnim sajmovima širom zemlje. Simboličan naziv za male početke, koji će poslije prerasti u nešto mnogo veće. Uskoro se priključila Asocijaciji inovatora u BiH koji su joj pomogli da njeni proizvodi ugledaju svjetlo dana i na međunarodnoj sceni.
2013. godine me Asocijacija inovatora proglasila inovatorkom godine. Nastavila sam raditi edukacije, niz edukacija s osobama s poteškoćama da nađu posao za sebe, da ih osnažimo, da rade bilo šta. Meni to nije djelovao kao biznis koji bi bio održiv od kojeg bi se moglo živjeti.
Uslijedile su brojne edukacije i traženje načina kako realizirati ideje i napraviti nešto profitabilno. Firma „Kesa“ nakon godina istraživanja, učenja i mukotrpnog rada i zalaganja, svjetlo dana ugledala je u januaru 2019. godine. Razvoj biznisa bio skup i ozbiljan finansijski zahvat.
- Mogu reći da je komplikovano, da je to bila prepreka kad smo krenuli, duža je procedura i ako nemate neku finansijsku podršku , i ako ulazite sami tu su veliki troškovi. Svako od nas treba biti spreman. Onda kreće lavina sa troškovima. Kod nas je još pravilo, nisu ni novi biznisi pošteđeni da vi sve takse i sve obaveze prema državi morate izmiriti nevezano da li će vaš biznis uspjeti ili neće, da li će ostati postojan, jer vi imate u principu imate tri godine da poslujete s pozitivnom nulom da biste rekli da ste uspjeli i da ste se ostvarili na tržištu.
Administrativne prepreke čak i u vezi sa zapošljavanjem osoba s invaliditetom, čiji su fokus „Kese“, bile su jedne od najvećih.
- Mi inače u našem programu smo osmislili da zapošljavamo osobe s poteškoćama u razvoju i da to bude model koji će njima pomoći da se osnaže i da budu postojani na tržištu rada i mislim da je to ono što vam pomaže kad se nađete pred problemima i preprekama da kad vidite šta to znači za njih kad imaju svoja primanja i kad su dio nečega. To je ono što nas gura da izdržimo. Nije jednostavno, nije lahko niti glatko ide, ali mislim da to vrijedi i mislim da je to za ovu firmu vrijeme koje tek dolazi.
No prije nego se samostalno upustila u poslovne vode, Naida je uradila istraživanje tržišta. Obzirom da se radi o, za BiH još uvijek neobičnom poslu, Naida je saznala da postoje firme koje se bave reciklažom sa različitim metodoma kao što su rezanje, spaljivanje, topljenje i pretvaranje u nešto drugo.
- Mi nismo našli nijednu firmu , organizaciju koja kese koje su iskorištene povlači iz okoliša i pretvara u drugi proizvod. Naši proizvodi nose 100% od kese, a neki do 80%, tako da još uvijek imaju tu kesu tako da je i njihov rok trajanja je postavljen koliko i jedne kese. Uopšte nije tajna da će ta kesa koju mi poslije upotrebe bacimo da će ostati iza nas i trajati hiljadama godina.
Cilj, želja i težnja Kese je u svakom gradu i općini, u saradnji s lokalnim vlastima, izgraditi kontejner u kojem bi građani kesu, umjesto na ulicu, ubacili u taj kontejner. Na taj način bi građani bili učesnici ekološki čistije sredine.
- Sve radimo na tome da se zaustavi bacanje u velikim količinama kesa. Mi imamo probleme , mi smo upoznati, to nije neispričana priča, i poplave i klizišta, sve su to u principu rrezultat našeg djelovanja i ponašanja prema okolišu. Imamo zamisao da budemo ekipa koja ima više od 10 radnika. Ovih dana moramo primiti još dvoje jer kako se povećava potražnja i mi se širimo. treba jako puno raditi na promociji. To su mali i sitni koraci, ja se nadamd a će naš pogon biti veći pogon, da ćemo biti u svakom gradu. To je moja želja privatna . nadam se da ćemo biti kao pozitivan primjer onima koji imaju ideju kako da recikliramo ostale otpade, plastiku, gumu ili ćemo možda mi doći na neku ideju – završava Naida.
Izvor: Hayat.ba
