Tešanj je u petak, 23. augusta, zahvatilo nevrijeme, praćeno jakim vjetrom i gradom, a velike količine padavina su uzrokovale povećanje dvaju potoka rijeke Usore. Već od 22 sata sve raspoložive ekipe, od Civilne zaštite preko vatrogasaca pa do policije su bile na terenu.
“Uspjeli smo tu večer spasiti 17 ljudi, što čamcima, što vatrogasnim ljestvama koje su skidale ljude s krovova. U dva sata ujutru smo imali sjednicu Štaba Civilne zaštite. Tokom noći nismo vidjeli razmjere situacije u kojoj se nalazimo, ali smo ujutru bili svjesni da je, ustvari, riječ o katastrofi”, ističe Suad Huskić, načelnik općine Tešanj, dodavši kako su prve informacije kazale da je preko 100 objekata poplavljeno, dok je do danas u Općinu stiglo preko 400 prijava štete.
Sadašnje informacije kazuju da je preko 220 stambenih objekata poplavljeno, a šteta se procjenjuje na preko tri miliona KM.
Također, velika je šteta nanesena firmama koje se nalaze neposredno uz korita potoka.
POMOĆ IZ CIJELE BIH
Od dana poplava do danas ekipe su stalno na terenu. Načelnik Tešnja je istakao da su radili na 49 putnih pravaca kako bi ih osposobili, također su evidentirali 12 klizišta koja su, pritom, i posjetili te radili na sanaciji onih najtežih. Izvršena je dezinfekcija 250 objekata, distribuirano je preko 150 isušivača vlage, onima koji su u socijalnoj potrebi su podijeljeni i prehrambeni paketi u organizaciji Općine Tešanj, Ureda za društvenu brigu pri Rijasetu Islamske zajednice BiH te katarske humanitarne organizacije Qatar Charity.
Također, najavljena je i finansijska pomoć od mnogih bh. općina, između ostalih, tu su Doboj od prvog dana, Bijeljina, Općina Centar iz Sarajeva, Novo Sarajevo, Travnik, Olovo, Doboj-Jug.
Kantonalna i Federalna uprava Civilne zaštite su isušivačima za vlagu potpomogle mještane tešanjskih sela koja su poplavljena.
Najteže su prošli oni koji su živjeli u prizemljima kuća, oni su izgubili sve, najčešće noći provode kod rodbine, komšija ili prijatelja.
SPAŠAVALI ŽIVOTE
Rabija Kujundžić, mještanka Mračaja, u petak je, samo nekoliko sati prije nego što je bujica krenula, odvezla nepokretnog supruga Ahmeta u bolnici jer se nije osjećao dobro. Kako kaže njegova supruga, da je dočekao tu noć u svom domu, ne bi sigurno preživio. Tu večer ju je probudilo nešto neočekivano.
“Čujem kako huči voda, pomislila sam odmah da je u kupatilu. Skočila sam iz kreveta. Voda mi je došla do pasa. Odmah sam pozvala policiju. I dok sam došla do druge sobe, voda je poplavila sve. Prozor se otvorio i kroz njega je bujica ulazila na sve strane u kuću. Čula sam komšije kako me dovikuju s brda: ‘Rabija, jesi li živa?’ Svi opet imaju nekoga, ali najteže mi je što sam sama bila, nigdje nikoga nemam”, kroz plač govori Kujundžić, dodavši kako je izašla kroz prozor i otišla prvoj komšinici.
Dane provodi pred kućom, isušuje ono što je voda učinila, a spava kod komšinice. Kazala je kako joj je načelnik obećao pronaći adekvatan smještaj budući da trenutno nema gdje, a i suprug treba izaći iz bolnice.
Poplave su u posljednje vrijeme, nažalost, česte u našoj zemlji.
“Svaki dan sam na terenu s ovim ljudima, razmišljam često je li se moglo prevenirati sve ovo, je li za sve uzrok ljudski faktor ili ima i Božijeg davanja. Smatram da ima i jednog i drugog. Postoje slučajevi gdje je uzrok ljudski, kao što je sužavanje korita. No, ovo se, ipak, nije moglo spasiti nikakvim ljudskim akcijama jer na nekim lokacijama gdje smo imali mostove građene s građevinskom dozvolom kao i s procjenom stogodišnjeg nivoa voda, ti mostovi nisu mogli primiti ni trećinu količine vode, još dvije trećine vode je prošlo kraj mosta. Riječ je, jednostavno, o nečemu što je teško predvidivo”, naglašava Huskić, dodajući kako je ovo, ipak, prilika da čovjek preispita svoj odnos prema prirodi.
Pred nama je prostor, kako je rekao, u kome se trebamo preispitati jesmo li dovoljno učinili za one koji su u nevolji.
“Na području Balkana je trenutno prisutno dugoročno zadržavanje ciklone koja dolazi s mediteranskog područja, a uzrokuje ovo što se desilo na području općine Tešanj, velike količine oborina za kratki vremenski period. Stoga, ovakve stvari nije moguće prevenirati, ali ih je dugoročnim naporima zasigurno moguće anulirati ili, pak, smanjiti”, objašnjava Mirano Jupić, doktor ekoloških nauka i stručnjak za okoliš, dodavši kako je, ipak, potrebno što više saditi drveće, pošumljavati, kao i saditi novo rastinje.
VOLONTERI U AKCIJI
Oni koji su željeli, pritekli su u pomoć stanovnicima poplavljenih područja.
Jedni od volontera su bili i članovi Radio kluba “Pousorje”. Lejla Himzić, članica ovog kluba, s radošću ističe kako je šestero članova išlo pomoći onima kojima je nanesena šteta.
“Saznali smo za poplave koje su zadesile Mračaj. Almir (op. a. Almir Agić), predsjednik našeg kluba, organizirao je naš odlazak kako bismo pomogli onima kojima je to bilo potrebno, s obzirom na to da je pričinjena višemilionska šteta”, ističe volonterka, naglasivši kako je jako sretna, jer je imala priliku dati svoj doprinos.
Da bi se sanirale štete koje su pričinjene tešanjskim selima, potrebno je nekoliko mjeseci, a do zime nema još mnogo. Stoga, potrebno je ubrzanim koracima raditi kako bi se oni koji su ih izgubili, vratili u svoje tople domove, zaključio je načelnik Huskić.
Izvor: Anadolija