U Evropskoj uniji u 2017. godini proizvedeno je više od 41 milijardi litara piva, pokazuju podaci Eurostata, što je za 2,5 milijardi litara više u odnosu na 2016. godinu.
Svaki stanovnik Unije je, prema ovim podacima, ispio gotovo 81 litar. Dodatno, u EU je proizvedeno oko 900 miliona litara ili dva odsto bezalkoholnog piva, odnosno piva sa manje od 0,5 procenata alkohola ili bez alkohola.
U Bosni i Hercegovini je svaki stanovnik prosječno godišnje popio 58,4 litara piva, što je manje nego u drugim zemljama okruženja.
U Srbiji je prosjek 60,3 litra, u Crnoj Gori 60,7 litara, u Hrvatskoj 78,7 litara, a u Sloveniji 80,3 litra.
U svijetu, najveće pivopije su Česi, koji su su pili 143,3 litara po osobi, a slijede Austrijanci i Nijemci na trećem i četvrtom mjestu, a nakon njih su se pozicionirali Poljaci na petom i Irci na šestom mjestu.
Bosna i Hercegovina je poznata kao veliki uvoznik piva, a najviše ga kupujemo iz Srbije, zemlje u kojoj su se smjestile gotovo sve velike multinacionalne pivarske gupacije, i zemlje koja godišnje izveze čak 130 miliona litara piva, od čega samo u Evropsku uniju 47 miliona litara.
BiH nikako ne uspijeva da popravi bilans u trgovinskoj razmjeni piva, te uvoz iz godine u godinu raste. U 2017. godini uvezeno je više od 1.531 hiljada hl piva u vrijednosti većoj od 121 milion KM. U odnosu na 2013. godinu, uvoz je povećan za 170 hiljada hektolitara.
Istovremeno, izvoz piva iz BiH u periodu od 2013.-2017. godine skromno se povećavao za oko 3 hiljade hektrolitara, i u 2017. godini je količinski iznosio 29 hiljada hektrolitara u vrijednosti od oko 2,8 milona KM.
Bosanskohercegovački pivari, a posjedujemo šest pivara, upozoravaju na nerealno niske uvozne cijene piva, posebno iz Srbije.
Dok smo iz Hrvatske uvezli 57,5 miliona kg piva, u vrijednosti 59,1 mil KM, od srpskih proizvođača smo kupili više od 65 miliona kg piva koje je gotovo dvostruko manje plaćeno nego hrvatsko – oko 31 milion KM.
Cijena piva po hektrolitru iz Srbije pala je u 2017. godini na 47,47 KM (manje za 55,5% u odnosu na 2013.), a iz Hrvatske na 102,94 KM (manje za 8,6% u odnosu na 2013.).
Višemilionska sredstva BiH je potrošila i na uvoz piva iz Slovenije, Crne Gore i Holandija, a ovo popularno piće kupovali smo i iz Njemačke, Španje, Poljske, Bugarske, Češke, Velika Britanije, Austrije, Mađarske, Rumunije i Moldavije.
Šest domaćih pivara Sarajevska, Bihaćka, Banjalučka, Tuzlanska, Grudska i Mostarska, u protekloj godini zabilježile su blago povećanje prodaje.
U 2017. godini ovih šest pivara ostvarilo je 187,7 miliona KM prihoda ukupno te 13,5 mil. KM dobiti.
Strani pivari dominiraju bh tržištem piva, a lider je StarBev, regionalna podružnica tvrtke Molson Coors, pokazalo je istraživanje analitičke kuće Euromonitor.
“Dok međunarodni pivari često imaju vrlo raznolike portfelje proizvoda, domaći igrači suočavaju se s poteškoćama na ovom području. Jedna od strategija kojoj su domaći igrači pribjegli je potpisivanje sporazuma o licenciranju koji im omogućavaju proizvodnju brandova manjih međunarodnih pivara”, konstatuje Euromonitor.
Domaće premium lager pivo opet je imalo najbolju izvedbu u kategoriji piva u 2017, bilježeći dvocifreni rast ukupnog volumena.
“Sarajevska pivara i dalje nastavlja da dominira ovom kategorijom, značajno poboljšavajući dostupnost svog premium piva Sarajevsko”, navodi Euromonitor.
Privatne robne marke prisutne su u Bosni i Hercegovini, ali su zanemarive.
Na globalnom nivou u 2016. godini u svijetu je bilo više od 19.000 pivara, prema istraživanju Altecha, od kojih je 17.732 ili 94 procenata definisano kao craft-pivare ili mini pivare.
Prema Euromonitoru craft pivo drži tempo u Bosni i Hercegovini te privlači pažnju i proizvođača i potrošača.
“Broj domaćih craft pivara eskalirao je na kraju 2017. godine, a prve prave obrtničke pivare savladale su zakonske prepreke i probleme organizacije kako bi dobile svoje proizvode u maloprodajnim mjestima i u barovima i restoranima”, navodi Euromonitor.
