U organizaciji Srpskog građanskog vijeća Pokret za ravnopravnost Grada Tuzla, večeras je u Tuzli održan historijski čas u posvećen sjećanju na Muhameda Šefketa ef. Kurta, nekadašnjeg muftiju tuzlanskog. Ovaj muftija spasio je na počeku Drugog svjetskog rata Srpsku varoš i Pravoslavnu crkvu od ustaških namjera da ih poruše i zapale. Bio je to prvi skup organizovan u čast ovog uglednog efendije.
Muhamed Šefket ef. Kurt rođen je u Mostaru. Njegov otac bio je muderis, a amidža ugledni hafiz Kur'ana. Odrastao je u Travniku gdje mu je otac službovao. Tu je završio i osnovnu školu. Nakon očeve smrti vratio se u Mostar gdje je završio ruždiju i slušao ders kod muftije Ali Fehmi ef. Džabića, poznatog predvodnika pokreta za vjersko-prosvjetnu autonomiju muslimana. Muftija Džabić bio je i profesor na univerzitetu u Istambulu gdje je ef. Kurt studirao, a studije arapsog jezika je nastavio i specijalizirao u Damasku. Nakon povratka u domovinu, imenovan je za muderisa u travničkoj Medresi, a imamio je Hadžialajbegovoj džamiji. Nakon toga postao je muftija banjalučki, a iz Banjaluke je po službenoj dužnosti 1925. godine premješten u Tuzlu. Kao tuzlanski muftija učestvovao je u svim društvenim zbivanjima i osnovao prvo muslimansko dobrotvorno društvo Džejletu-l-hajr. Pomagao je školovanje djece. Ostao je upamćen po izreci: ”Mi smo evropski muslimani i u Evropi možemo opstati samo ako učimo i ako se školujemo”. U penziju je otišao 1933. godine kao član sarajevskog Ulema Medžlisa. Među srpskim stanovništvom Tuzle posebno je cijenjen zbog herojskog čina s početka Drugog svjetskog rata, zbog kojeg je nakon rata odlikovan Ordenom bratsva i jedinstva.
– Muftija Kurt je heroj. On je na Badnje veče 1942. godine čuo za namjere tadašnjeg okupatora i ustaša da žele uništiti Srbe i Jevreje u Tuzli i otišao je u tadašnju vojnu upravu, rekavši da ako se išta desi Srbima svi će se Muslimani povući u šume i postati odmetnici. Oni su onda reagovali i spriječili te namjere, prokomentarisao je Momčilo Đurić, predsjednik SGV PR, Grada Tuzle.
Srpsko građansko vijeće Pokret za ravnopravnost Grada Tuzla organizovalo je večeras u Tuzli prvi cjelovečernji skup posvećen liku i djelu muftije Kurta. Povod je bila 75. godišnjica od kako su kazali ”spašavanja Sabornog hrama Uspenja Presvete Bogorodice i srpskog naroda od fašističkog okupatora na području Tuzle”.
– Danas na muftiju Kurta možemo gledati jednako kao što gledamo na Srđana Aleksića koji je tokom agresije na BiH kao Srbin spašavao Bošnjaka. On je tada krajem 1941. i početkom 1942. godine kao Bošnjak-Musliman spašavao Srbe, kazao je Fatmir Alispahić, novinar i publicista, jedan od učesnika skupa. Kazao je i da je sretan što se konačno neko odvažio govoriti o ovom čovjeku i iskazao uvjerenje kako će spominjanje imena muftije Kurta postati tradicija u Tuzli.
Muhamed Šefket ef. Kurt umro je u Tuzli 1963. godine. Njegova bogata kućna biblioteka u kojoj je bio i jedan Kur'an s drvenim koricama star 700 godina uvakufljena je u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Njegov lik i djelo moguće je prepoznati u djelima književnika Meše Selimovića i Derviša Sušića. Selimović je svojevremeno tvrdio kako mu je upravo muftija Kurt pomogao da izađe iz tuzlanskog zatvora, a Sušić je zapisao da je muftija Kurt u Tuzli bio voljen, a nikad kuđen. Danas jedna ulica u Tuzli nosi njegovo ime.
