Arhiva

Na današnji dan: 1945. održano treće i posljednje zasjedanje ZAVNOBiH-a










Na današnji dan 1532. u pohodu na Beč turska vojska pod komandom sultana Sulejmana II ušla je u Mađarsku.

1607. – Kapetan Džon Smit (John Smith) u Kejp Henri u Virdžiniji doveo prve koloniste koji su osnovali prvo stalno britansko naselje u Sjevernoj Americi.

1717. – U oluji kod Masačusetsa potonula gusarska galija Uida sa oko četiri tone zlata.

1909. – Jezična naredba austrijskog ministra Binerta (Bienerth) kojom je hrvatski jezik uveden u potpunosti kao službeni jezik u Dalmaciji.

1911. – Osnovan NK Dinamo Zagreb.

1915. – Italija tajno potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom, i u Prvom svjetskom ratu, prešla na stranu sila Antante uz obećanje da će dobiti Tirol, Trst, Goricu, Istru, dijelove Dalmacije i Albanije.

1933. – Osnovana je tajna policija nacističke Njemačke, Gestapo.

1937. – Da bi pomogli generalu Franku u vrijeme španskog građanskog rata, Hitlerovi avioni bombardovali španski grad Gerniku. Razaranje tog grada inspirisalo je Pikasa da naslika istoimenu sliku.

1942. – U najvećoj nesreći u historiji rudarstva, u kineskom rudniku uglja u Benksiju, tada pod okupacijom Japana, poginulo najmanje 1.540 ljudi.

1945. – Uhapšen maršal Anri Filip Peten (Henri Philippe Pétain), šef francuskog kolaboracionističkog režima, sa sjedištem u Višiju, u Drugom svjetskom ratu.

1945. – Održano treće i posljednje zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Sarajevu.

1954. – U Ženevi počela konferencija o Indokini kojom je okončana francuska dominacija u tom dijelu sveta. SAD nisu prihvatile rezultate skupa, pa je u junu 1954. diktator Ngo Din Dijem, uz podršku SAD, postao premijer Južnog Vijetnama.

1962. – Britanija lansirala prvi satelit “Ariel I”.

1964. – Tanganjika, Zanzibar i Pemba osnovale Ujedinjenu Republiku Tanganjike i Zanzibara, koja je 29. oktobra 1964. promjenila naziv u Tanzanija.

1986. – Eksplodirao četvrti blok nuklearne centrale u Černobilu u Ukrajini. Radioaktivni oblaci prekrili gotovo cijelu Evropu, a posledice najveće nuklearne katastrofe još se ispituju. Nuklearna centrala zatvorena 15. decembra 2000.

1994. – U Južnoj Africi održani prvi izbori na kojima su učestvovalie sve rase, a koji su označili kraj režima aparthejda.

2002. – Bivši učenik gimnazije u njemačkom gradu Erfurtu počeo je pucati vatrenim oružjem na svoje bivše učitelje i ostale učenike ubivši 16 osoba prije negoli je počinio samoubojstvo.

26. aprila:

121. – Rođen Marko Aurelije (Marcus Annius Catilius Severus), rimski filozof i car.

1564. – Rođen Vilijam Šekspir (William Shakespeare), engleski pjesnik, dramatičar i glumac.

1573. – Rođena Maria di Mediči (Medici), francuska kraljica.

1711. – Rođen Dejvid Hjum (David Hume), britanski filozof škotskog porekla.

1812. – Rođen Alfred Krup, njemački industrijalac i istraživač.

1894. – Rođen Rudolf Hes, njemački političar u stranci NSDAP za vrijeme Drugoga svjetskog rata.

1898. – Rođen Visente Aleksandre (Vicente Aleixandre), španski književnik.

1900. – Rođen Čarls Rihter (Charles Francis Richter), američki seizmolog i fizičar. Poznat je po tome što je napravio Rihterovu skalu, koja određuje jačinu zemljotresa, u hipocentru.

1910. – Rođen Mehmed Meša Selimović, bosanskohercegovački književnik.

1941. – Rođen Herman Maurer austrijski informatičar, koji radi kao profesor informatike na Tehnološkom univerzitetu u Gracu.

1949. – Rođen Karlos Bjanki, argentinski fudbalski trener.

1953. – Rođen Vlado Kalember, hrvatski pjevač.

1958. – Rođen Šerif Konjević, bosanskohercegovački pjevač.

1960. – Rođen Rodžer Tajlor (Roger Tylor), britanski muzičar (Duran Duran).

1963. – Rođen Džet Li (Jet Li), kineski glumac.

1966. – Rođen Ismet Bajramović “Ćelo”, bivši komandant Vojne policije Armije BiH.

1972. – Rođen Kiko, španski fudbaler.

1976. – Rođen Bojan Navojec, hrvatski glumac.

1978. – Rođeni Saša i Dejan Matić, popularni srbijanski pjevači.

1985. – Rođen Džon Izner (John Isner), američki teniser.

26. aprila:

1192. – Umro Go Širakava, japanski vladar.

1196. – Umro Alfons II, kralj Aragonije.

1717. – Umro Semjuel Belami zvani Crni Sem, jedan od najpoznatijih gusara Zlatnog doba gusarstva.

1865. – Umro Džon Vilks But (John Wilkes Booth), američki glumac, atentator na Abrahama Linkolna.

1984. – Umro Vilijam Kaunt Bejzi (William Count Basie), američki džez-muzičar i vođa orkestra.

1986. – Umro Branko Belan, hrvatski filmski režiser, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist.

1998. – Umro Arif Pašalić, prvi komandant 4. korpusa Armije RBiH.

2005. – Umro Augusto Roa Bastos, paragvajski književnik.

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button