Arhiva

Na današnji dan: 1810. Betoven komponovao minijaturu “Za Elizu”










Na današnji dan 1521. domorodci sa filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana, koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko svijeta.

1667. – Slijep i siromašan Džon Milton (John) prodao je autorska prava na “Paradise Lost” za 10 funti.

1805. – Američka mornarica napala Tripoli (Libija).

1810. – Ludving van Betoven (Ludwig van Beethoven) je komponovao minijaturu “Za Elizu”, koja je bila rođendanski dar djevojčici, baš na njen rođendan jer je zaboravio kupiti poklon.

1813. – Američka vojska, pod zapovjedništvom generala Picea, zauzela Toronto.

1830. – Južnoamerički vojskovođa i prvi predsjednik Kolumbije Sajmon Bolivar (Simon), optužen za diktatorske ambicije, podnio ostavku.

1908. – U Londonu su otvorene četvrte ljetne olimpijske igre.

1909. – Grupa “Mladi Turci” oborila sa vlasti turskog sultana Abdula Hamida.

1941. – U Atinu ušli njemački tenkovi.

1945. – Uhapšen italijanski diktator Benito Musolini. Strijeljan narednog dana u mjestu Donga, na jezeru Komo.

1950. – Velika Britanija priznala Izrael.

1956. – Roki Marćano (Rocky Marciano) se povukao iz boksa kao jedini nepobjeđen svjetski šampion u “teškoj” kategoriji.

1960. – Proglašena nezavisnost afričke države Togo, bivše francuske kolonije.

1961. – Sijera Leone stekao nezavisnost od Velike Britanije.

1978. – Afganistanske vojne snage preuzele vlast u zemlji i uspostavile vladu zasnovanu na islamskim principima. Predsjednik Mohamed Daud ubijen, novi predsjednik Nur Mohamed Taraki proglasio Demokratsku Republiku Afganistan.

1992. – Zambijski vojni avion, u kojem su bili fudbalski reprezentativci te afričke zemlje, pao u Atlantski okean blizu Gabona. Poginulo svih 30 putnika.

1992. – Rusija i 12 bivših sovjetskih republika postale članice Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

1993. – Eritreja stekla nezavisnost od Etiopije poslije tri decenije dugog građanskog rata i referenduma na kojem su njeni građani glasali za nezavisnost.

1994. – Afrički nacionalni kongres pobijedio je u prvim nerasnim izborima u povijesti Južne Afrike.

1997. – U Hongkongu zvanično otvoren najduži viseći drumsko-željeznički most na svijetu, koji je povezao grad s novim aerodromom.

2001. – Rusija potpisala ugovor sa Sjevernom Korejom o poboljšanju kvaliteta oružja koje je ta komunistička zemlja dobila tokom sovjetske ere.

2005. – Prvi je put poletio Airbus A380, najveći putnički avion na svijetu.

2014. – Papa Franjo kanonizirao je Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.

27. aprila:

1737. – Rođen Edvard Gibon (Edward Gibbon), engleski historičar.

1791. – Rođen Semjuel Finli Briz Morze (Samuel Finley Breese Morse), američki slikar i izumitelj telegrafa i Morzeove abecede.

1820. – Rođen Herbert Spencer, britanski filozof i jedan od utemeljitelja sociologije.

1822. – Rođen Julisiz S. Grant (Ulysses S. Grant) , američki vojskovođa, političar i predsjednik SAD-a.

1878. – Rođena Marija Guadalupe Zavala, meksička svetica.

1910. – Rođen Šukrija Pandžo, bosanskohercegovački književnik.

1932. – Rođen Pik Bota (Botha), južnoafrički ministar inostranih poslova.

1935. – Rođen Teodoros Angelopulos, grčki reditelj.

1947. – Rođen Irfan Horozović, bh. književnik.

1952. – Rođen Džordž Gervin (George Gervin), američki košarkaš.

1959. – Rođena Šina Iston (Sheena Easton), britanska pjevačica.

1972. – Rođen Almedin Čiva, bosanskohercegovački fudbaler.

1976. – Rođen Valter Pandijani (Walter Pandiani), urugvajski fudbaler.

1986. – Rođena Elena Risteska, makedonska pjevačica.

1986. – Rođena Dinara Mihajlovna Safina, ruska teniserka.

1991. – Rođena Lara Gut Behrami, švicarska alpska skijašica.

1994. – Rođen Denil Seliminski, bugarski fudbaler.

1995. – Rođen Nikolas Hilmi „Nik“ Kirios (Nicholas Hilmy “Nick” Kyrgios), australijski teniser.

27. aprila:

304. – Umro Sveti Polion, katolički svetac.

1882. – Umro Ralf Valdo Emerson (Ralph Waldo), američki filozof, esejist i pjesnik.

1915. – Umro Aleksandar Nikolajevič Skrjabin, ruski kompozitor i pijanista.

1937. – Umro Antonio Gramši (Gramsci), italijanski revolucionar, osnivač Komunističke partije Italije.

1938. – Umro Edmund Husler (Husserl), njemački filozof.

1972. – Umro Kvame Nkrumah, prvi premijer i predsjednik Gane.

1998. – Umrla En Deklo (Anne Desclos), francuska književnica.

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button