Iseljavanje iz BiH traje bez prestanka, uzroci te negativne pojave su ekonomske prirode, a zemlju većinom napuštaju mladi i visokoobrazovani ljudi, zbog čega je izložena odlivu pameti. Alarmantni podaci navedeni su u informaciji o stanju iseljeništva koju je sačinilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i koja će se u ponedjeljak naći pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
Posebno je apostrofirana ogromna nezaposlenost među mladima, koja je u 2014. godini iznosila 65,3 odsto. Posao ima samo jedan od osam mladih ljudi starosnog doba od 16 do 24 godine, što je drastična razlika u poređenju sa zemljama EU gdje radi svaka treća osoba iz ove kategorije.
“Zbog toga ne iznenađuje činjenica da je BiH suočena sa problemom odliva pameti. Veliki broj mladih i visokoobrazovanih ljudi odlazi iz BiH u potrazi za boljim uslovima života i zaposlenja, što značajno smanjuje kvalitet ljudskih resursa u BiH”, navedeno je u izvještaju kojeg je objavio “Glas Srpske”.
Vjetar u leđa onima koji odlaze u posljednjih nekoliko godina dalo je i zaključivanje sporazuma o zapošljavanju sa Slovenijom i Njemačkom, uvođenje bezviznog režima i promjena migracione politike EU. Zbog promjene politike olakšano je useljavanje ljudi sa deficitarnim zanimanjem poput informatičara, ljekara, matematičara, istraživača, visokokvalifikovanih radnika i studenata.
Prema podacima Svjetske banke, iz BiH je otišlo 23,9 odsto visokoobrazovanih i 11,1 odsto ljekara. Po tom parametru BiH zauzima jedno od vodećih mjesta u Evropi i svijetu. Većina iseljenika prve generacije ima završenu srednju školu – 52,7 odsto. Njihovi nasljednici su znatno više okrenuti ka visokom obrazovanju, što je posebno izraženo u skandinavskim zemljama i u SAD. S druge strane, najmanje visokoobrazovanih iseljenika iz BiH otišlo je u tradicionalno “gastarbajterske” zemlje poput Slovenije, Austrije i Njemačke. Starosna struktura pokazuje da su među iseljenicima zastupljene sve starosne grupe, što znači da se najčešće iseljavaju kompletne porodice.
“Emigracija za BiH predstavlja i demografski problem. Pored niskog prirodnog priraštaja, koji je posljednjih godina negativan, emigracija je jedan od glavnih uzroka velikog pada populacije na teritoriji BiH”, navedeno je u izvještaju.
Podaci Svjetske banke iz decembra 2015. godine pokazuju da je stopa emigracije u odnosu na broj stanovnika dostigla 44,5 odsto, što BiH svrstava na visoko 16. mjesto u svijetu. Sa tako visokom stopom emigracije BiH je znatno ispred Srbije (18 odsto) i Hrvatske (20,9 odsto), pa čak i Albanije (43,6 odsto), koja je godinama bila vodeća zemalja u svijetu. Rasuto u 50 zemalja svijeta živi 1,67 miliona ljudi rođenih u BiH, dok sa njihovim potomcima taj broj doseže čak dva miliona.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da se iza problema iseljavanja krije mnoštvo razloga. Govoreći o odlasku mladih, on ističe da je pored loše perspektive u BiH važan faktor i izbor zanimanja.
“Mladi nerijetko biraju pogrešne struke za koje će se školovati, pa poslije sticanja diplome imaju male šanse da pronađu zaposlenje. Poslije godina provedenih na biroima, mladi jednostavno odlučuju da bolji život potraže preko granice. Nažalost, sve više postajemo zemlja iz koje bježi ko može. Može nas spasiti samo više radnih mjesta i investiranja u privredu”, istakao je Pavlović.
Kap optimizma u moru sivila predstavljaju rezultati istraživanja koji pokazuju da više od polovine iseljenika namjerava da se vrati u BiH. Međutim, negativno je da veliki procenat njih ističe da će to učiniti čim ode u penziju ili zaradi dovoljno novca. – Posebnu pažnju treba skrenuti na mlade i obrazovane ljude u iseljeništvu. Istraživanje iz 2011. na uzorku od 847 ispitanika, od kojih je čak 56 odsto fakultetski obrazovano, pokazuje da njih 51 odsto namjerava da se vrati u BiH, a među njima 64 odsto za stalno – navedeno je u informaciji. Iako postoje uspješni primjeri, obim investiranja iz iseljeništva je nedovoljan.
Za sada je glavni doprinos dijaspore razvoju BiH oličen u doznakama, koje se u zadnjih pet godina kreću između dvije milijarde i 2,3 milijarde KM godišnje, što predstavlja stabilan prihod u zemlji. Učešće novčanih doznaka u bruto domaćem proizvodu BiH iznosi između 10 i 15 odsto, a veliki potencijal leži i u štednji iseljenika koja je nekoliko puta veća od doznaka.
Odricanje od državljanstva
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1. januara 1998. do 29. decembra 2015. godine državljanstva BiH se odreklo 69.289 osoba. Najveći broj slučajeva odricanja od državljanstva BiH odnosi se na uslovljavanje prilikom sticanja državljanstva zemlje u kojoj iseljenici žive, što je posebno izraženo u Njemačkoj i Austriji. Broj naturalizovanih građana BiH koji su stekli državljanstvo države prijema, ne računajući Hrvatsku i Srbiju, iznosi oko 500.000.
Izvor: nezavisne.com