BiH

BiH u narednom periodu ili koliko nam je zbog raznih “malinara” bliži grčki scenarij










Prevelik javni dug stvoren enormnom potrošnjom države, ogroman vanjskotrgovinski deficit te alarmantno stanje u privatnom sektoru, glavne odlike dešavanja koja su Grčku praktično dovela do bankrota, već su tu. Realni sektor u FBiH je mjesec i po čekao korona-zakon, a ni njim nije zadovoljan. Vijeće ministara BiH, umjesto da Grupu za socioekonomski odgovor na pandemiju koronavirusa uspostavi početkom marta, uradilo je to 5. maja.

Ako dosadašnja praksa, ali i način upravljanja u kriznim mjesecima, angažman raznih “malinara” budu ilustracija i budućeg poslovanja, onda, brojni se stručnjaci slažu, grčki scenarij podržan revoltom naroda koji ostaje bez posla i hljeba, neće izostati.

Možda će Vas zanimati i:

Fondovi koje predviđa korona-zakon i koji će se popuniti rebalansom budžeta možda i jesu dobra ideja, ali ostaje pitanje kako će se ta sredstva potrošiti, kojim firmama, za kakve i koliko vrijedne projekte.

Ugledni ekonomista Vjekoslav Domljan za Klix.ba kaže kako su sve oči uprte u državu, što je razumljivo za doba teških kriza, a ona nikad slabija.

Budžeti se nikad slabije nisu punili, što je razumljivo za doba krize, niti smo ikad imali slabije liderstvo koje nije u stanju ni da podijeli pomoć, a kamoli da sakupi još dva puta toliko. Kao što kaže Roosevelt, nema velikih državnika bez velikih prilika. Dakle, čekamo velikog državnika s kredibilnim programom”, kaže on.

Dodaje kako će i razvijene zemlje imati deficit budžeta od 10 do 15 posto BDP-a, no one mogu mobilizirati domaće privatne resurse.

“To bi mogla i BiH ako bi imala kredibilne državnike i kredibilne programe pa bi, uz dodatnu stranu pomoć, mogla ‘isplivati’ iz deficita. Naravno, ako toga ne bude, budućnost je mračna”, smatra Domljan.

Država se već zadužila kod MMF-a onih famoznih 330 miliona eura, po stopi od 1,05 posto koja u tim parametrima nije mala, na rok od pet godina. Grace period tog kredita je 39 mjeseci, a cijeli iznos kredita treba otplatiti u samo godinu i po.

Domljan smatra da, ako će sredstva biti produktivno uložena, ako budu uložena u razvoj porezne baze koja raste po stopi većoj od 1,05, kredit će se vratiti bez problema, ali…

“Kad se sredstva ulažu u javne kompanije koje stvaraju gubitke ili u tajkune koji ne plaćaju poreze i nulta stopa je velika”, zaključuje Domljan.

Izvor: Klix.ba


Možda će Vas zanimati i:

Back to top button