Ako sistem ojačane koordinacije banaka ne bude funkcionirao, u narednom aranžmanu će se ići na državnu superviziju.
Do realizacije novog kreditnog aranžmana BiH sa MMF-om, teškog 550 miliona eura, preostaje još da Izvršni odbor te institucije prihvati dogovor, a on zasjeda početkom jula. Takozvani prošireni aranžman u trajanju od 36 mjeseci se značajno razlikuje od prethodno ugovaranih stand-by aranžmana.
– Duži je nego stand-by i finansijski povoljniji za BiH s obzirom da ga treba isplatiti tek za 13 godina. Kamatna stopa od 1.5 posto je prihvatljiva, a aranžman uključuje više elemenata koji se odnose na poslovnu klimu nego što uključuje stand-by, koji se uglavnom fokusirao na stabilnost budžeta – kaže ekonomski analitičar Zlatko Hurtić.
Ekonomska politika
Dogovoreni kreditni aranžman sa sobom nosi niz obaveza definisanih u Pismu namjere, čiji je tekst usaglašen na posljednjoj sjednici Fiskalnog vijeća BiH.
– Pismo namjere opisuje ekonomsku politiku BiH za period aranžmana, od 2016. do 2019. godine. Sama ekonomska politika BiH ima tri glavna cilja. Prvi cilj je intenziviranje reformi s ciljem unapređenja poslovnog okruženja, kako bi se privukle investicije, otvorila se radna mjesta i ubrzao se ekonomski rast. Drugi cilj je nastavak procesa fiskalne konsolidacije, kako bi se osiguralo kontinuirano smanjenje deficita, odnosno javnog duga u odnosu na BDP. Treći cilj je očuvanje stabilnosti finansijskog sektora kroz oživljavanje kreditnih aktivnosti banaka – pojašnjava u razgovoru za Faktor Goran Miraščić, član Savjetodavne grupe Fiskalnog vijeća BiH.
Ovaj proces podrazumijeva i privatizaciju, restruktuiranje, pa čak i likvidaciju pojedinih preduzeća sa vlasničkim udjelom Vlade FBiH.
– Vlada FBiH je već dala saglasnost za privatizaciju Bosnalijeka i Sarajevo osiguranja. Očekujemo u posljednjem kvartalu ove godine da Vlada da saglasnost i za Fabriku duhana Sarajevo. Vlada nastavlja u skladu sa svojim odlukama, a pozitivna stvar je što se to poklapa sa viđenjima MMF-a. Čekamo izvještaj Svjetske banke koji se tiče Željeznica FBiH, pa ćemo usvojiti odluku o načinu restrukturiranja te kompanije. Svjetska banka je već započela aktivnosti u vezi reforme kompletnog zdravstvenog sektora i onda nakon toga ćemo tražiti od Svjetske banke da se uključi u analizu poslovanja rudnika, kako bi pristupili restruktuiranju i tog segmenta – izjavio je Miraščić.
Bankarski sektor
Bitan segment procesa definisanih u Pismu namjere je regulisanje bankarskog sektora u BiH.
– Bankarski sektor se pojavio kao problem zbog likvidacije nekoliko banaka u RS-u i zbog ugrožavanja stabilnosti Agencije za osiguranje depozita na nivou BiH. U ovom aranžmanu se dogovara uža koordinacija između Agencije za osiguranje depozita i dvije entitetske agencije za bankarstvo u smislu razmjene informacija i redovnih sastanaka kako bi Agencija za osiguranje depozita imala bolju situaciju u vezi sa radom bankarskog sektora u oba entiteta. Također je razgovarano i rečeno da će se, ukoliko ovaj sistem ojačane koordinacije ne bude funkcionirao, u narednom aranžmanu ići na novi institucionalni okvir, koji bi mogao uključiti i superviziju na nivou države – kaže Hurtić.
Obim i potrošnja javnog sektora u BiH su regulisani dijelom kroz moratorij na zapošljavanje u federalnim institucijama, koji će se, prema odredbama netom sklopljenog aranžmana, nastaviti.
– Ti rezultati su vidljivi u rebalansu budžeta za 2015. godinu, gdje je Vlada u tih devet mjeseci uštedjela 13,6 miliona KM na stavci plaća – izjavio je Miraščić.
