Susanne Schütz, komesarka za jugoistočnu Evropu u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova, govorila je za DW o evropskim perspektivama ovog dijela Evrope, dijalogu Kosova i Srbije, kao i napretku u BiH.
Njemačko predsjedavanje Vijećem EU-a se privodi kraju. U zemljama Zapadnog Balkana vlada razočaranje jer u određenim tačkama nije postignut napredak, kao što su pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, liberalizacija viznog režima s Kosovom, Srbija i Kosovo.
“Približavanje Zapadnog Balkana EU kao strateški važna odluka za regiju, ali i za nas, protekle godine je za Njemačku bilo visoko na dnevnom redu. Osvrćući se na 2020. godinu, zadovoljni smo što je postignut važan napredak na Zapadnom Balkanu. Čak i ako su se ljudi u regiji mogli nadati većem uspjehu, čaša se mora smatrati napola punom. Dakle, u martu je uslijedila vrlo važna odluka država članica EU-a u korist otvaranja pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, to je važna politička odluka koja je uspjela tek nakon nekoliko pokušaja”, kaže Schütz.
Navodi dalje da Albanija mora ispuniti još neke uvjete, te da je EU razočarana zbog nepostignutog kompromisa u vezi sa Sjevernom Makedonijom.
“Istodobno, ne smijemo zaboraviti da je Sjevernoj Makedoniji uspjelo pridruživanje NATO-u. To je zaista bio vrlo važan korak omogućen Prespanskim sporazumom. Također smo postigli napredak u dijalogu između Kosova i Srbije. Imenovanjem Miroslava Lajčaka za Specijalnog predstavnika EU-a za dijalog, on je zaista nastavljen nakon duge pauze”, kazala je ona.
Schütz je ocijenila trenutni proces dijaloga između Srbije i Kosova.
“Unutarnjopolitička situacija na Kosovu naravno je zakomplicirala dijalog. Narednih nekoliko mjeseci, predstojeći izbori i naknadno formiranje vlade sigurno neće olakšati razgovore. Ipak, od ljeta je bilo nekoliko sastanaka na političkoj razini, a prije svega na nivou stručnjaka, u koje su, kako čujemo, obje strane bile konstruktivno uključene. Po ovom pitanju naravno postoje mnoge razlike koje treba prevladati. Ključno je da na kraju dijaloga postoji sveobuhvatan sporazum koji regulira mnoga otvorena pitanja na održivoj osnovi – i koji je politički održiv u obje države. Ovo omogućava Srbiji i Kosovu perspektivu pridruživanja EU-u i doprinese regionalnoj stabilnosti”, navodi ona.
Kosovo sa svojim unutarnjim političkim problemima je već spomenuto. Ali, ni u Srbiji se nema utisak da postoji spremnost da se promijeni prethodni stav prema Kosovu.
“Interes Srbije trebalo bi biti unapređenje ovog dijaloga u okviru vlastitih pregovora o pristupanju EU-u. Znamo da to nije lako, ali vjerujem da i Srbija prepoznaje da je neovisnost Kosova nešto što se više ne može poništiti. Također ne bismo trebali zaboraviti da će u SAD od 20. januara postojati jedna druga administracija što će sigurno dati pregovorima novi zamah”, poručuje Schütz.
U posljednjih nekoliko tjedana pozitivni signali dolaze iz Crne Gore: stječe se dojam da novi premijer koristi prave ključne riječi u odnosu na Europu i NATO.
“Treba pozdraviti što se novi premijer obavezao na integraciju u EU i članstvo u NATO-u, a nije doveo u pitanje ni priznanje Kosova. Sada očekujemo da Crna Gora, koja je do sada vodila pregovore s EU-om, nastavi svoj proces reformi. Ovdje je važno mjeriti novu vladu s konkretnim rezultatima”, prokomentarisala je.
Pogled na Bosnu i Hercegovinu. 25 godina nakon Daytona, mnogi su izvukli zaključak da je apsolutno potrebna nova struktura, novi konstitutivni proces s obzirom na to da na ovakav način dalje nije moguće.
“25 godina nakon Daytona u osnovi donosimo pozitivan zaključak, jer smo također postigli 25 godina stabilnosti. Istodobno, vidimo da je Bosna i Hercegovina još uvijek daleko zaostala u svom procesu približavanja EU-u. Ipak, postignut je i važan napredak u približavanju. Uz podršku EU-a, sada je zadatak provesti plan od 14 tačaka”, rekla je.
Dalje navodi da visoki predstavnik također čini sve kako bi osigurao da zemlja ide naprijed.
“Želimo biti više uključeni kako bismo stvorili novu dinamiku”, rekla je Schütz.
Zapadni Balkan se na mnogim poljima, kako gospodarski, tako i politički, orijentira prema Berlinu i zato su bila velika očekivanje od njemačkog predsjedavanja Vijećem EU-a.
“U godini koja se bližila kraju je bilo važno da Zapadni Balkan imamo na vrhu agende EU-a i da naše politike pokažu da je za nas integracija zapadnog Balkana u EU strateški cilj. I u sljedećoj godini ćemo aktivno nastaviti voditi takvu politiku, čak i ako više ne budemo predsjednici Vijeća EU-a. Za narednu godinu Njemačka je preuzela predsjedavanje Berlinskog procesa, koji je 2014. godine uspostavljen sa zapadnim Balkanom i to na njemačku inicijativu i nekim partnerima iz EU-a. Mi ćemo se nadovezati na važne odluke posljednjeg samita Berlinskog procesa u Sofiji koji je uspješno uspostavio zajedničko regionalno tržište što je podržalo svih šest zemalja zapadnog Balkana i odlučio postaviti sebi Zelenu agendu“, kaže ona.
Izvor: Klix.ba
