Za razliku od ranijih sezona, bh. uzgajivači kornišona ove godine su se našli u nedaći, zbog suše koja nanosi štetu na njihovim parcelama.
Te vrste krastavca u dovoljnim količinama neće biti, a otkupljivačima problem dodatno stvaraju čekanja na granici s Hrvatskom.
Temperature zraka koje su se u živama termometara penjale iznad 32 stepena celzija u proteklih mjesec dana nisu pogodovale biljkama u intenzivnom uzgoju, među kojima su i kornišoni, vrsta krastavca koja je unazad nekoliko godina posebno zastupljena u BiH. Fiziološki procesi unutar biljke dovele su do uništavanja plodova, zbog čega se uzgajivači susreću s velikim podbačajem uroda.
Zemljoradnička zadruga Voćar i kompanija Voćar promet, nalazi se u grupi najznačajnijih uzgajivača i otkupljivača kornišona u Bosni i Hercegovini, a njihove projekcije proizvodnje ove godine su se kretale dvije hiljade tona krastavaca. Međutim, taj rezultat neće biti ispunjen kornišonima iz zvorničke, tuzlanske i bijeljinske regije.
Podbačaj i do 40 posto
“Zaključno s 1. augustom u berbi sam imao 800 tona, što je podbačaj za okvirno 15 posto. U drugom dijelu sezone u augustu i polovini septembra vjerujem da nećemo ostvariti ni polovinu proizvodnje od spomenutih 800 tona. U konačnici za očekivati je da ćemo imati pad proizvodnje između 35 i 40 posto”, kazao je za Klix Fahrudin Delibajrić menadžer Voćar prometa.
Podbačaj proizvodnje sa sobom će po automatizmu donijeti i loš finansijski rezultat, za uzgajivače, ali i otkupljivače kornišona.
“U našoj kooperaciji mi imamo okvirno 500 osoba koje su uključene u sistem proizvodnje. U proljetnoj sjetvi smo praktično uložili između 600 i 700 hiljada KM. Kada je riječ o tržištu, sve potrebe nećemo moći zadovoljiti,” ističe Delibajrić.
Teška situacija je i na području semberske regije, kao i Tuzlanskog kantona, gdje se uzgajivači susreću s velikim padom uroda.
“Odbacivanje cvjetova i manje plodonošenje pogodilo je uzgajivače kornišona u Tuzlanskom kantonu. Također, zbog suše, svima se dešava i nedostatak vode za navodnjavanje, što našim uzgajivačima predstavlja dodatni problem. Na određenim parcelama već smo imali potpuno uništenje i ova godina će na kraju biti izuzetno teška,” kaže predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović.
Višegodišnji problemi s izvozom
Otkupljivači kornišona izvozno su orijentisani, a već nekoliko godina se suočavaju s problemom otežanog plasmana proizvoda na evropsko tržište. Naime, na Graničnom prijelazu Gradiška, gdje ide izvoz svježeg voća i povrća iz BiH, fitosanitarni inspektori Republike Hrvatske rade do 15 sati, bez angažmana u danima vikenda.
Zbog čekanja i po dva dana, samo radi pregleda dokumentacije, jer su utovari zapečaćeni od bh. inspektora, izvoznici trpe štetu jer ne stižu na istovar na vrijeme, roba postaje loša i gubici su neminovni.
“Česta su čekanja na granici, a zbog toga smo već imali situaciju da nam je kamion do Njemačke stigao za šest dana te je propala jedna pošiljka vrijedna 30 hiljada eura. Mi smo u petak natovarili kamion za Njemačku, koji je morao krenuti zaobilaznim putem preko Mađarske, što nam dodatno stvara probleme,” žali nam se.
Kada je riječ o ovogodišnjim cijenama kornišona, prva klasa košta 1,55 KM po kilogramu, druga je 0,75 KM i treća 0,15 KM. Cijene repromaterijala su povećane za skoro 40 posto, što je svakako dodatni teret u priči o bosanskohercegovačkim kornišonima.
