STRUČNJACI OBJASNILI NEDOUMICE NOŠENJA MASKI NA OTVORENOM
Gotovo sav dokumentirani prijenos koronavirusa dogodio se u zatvorenim prostorima.
Stručnjaci objasnili da je opravdano nositi masku i na otvorenom jer malen rizik zaraze postoji i ondje.
To se prije svega odnosi na događanja gdje ljudi stoje blizu jedni drugima i duže vrijeme razgovaraju.
Otkako je počela pandemija, znanstvene studije dokazale su da se virus prenosi u restoranima, kućama, tvornicama i sl.. U studiji provedenoj na 25.000 slučajeva, koja još nije prošla recenziju, oko 6% slučajeva povezuje se sa zarazom na otvorenom.
Riječ je o ograđenim zonama gdje se fizičko distanciranje nije poštovalo ili gdje su ljudi ostajali neko vrijeme.
“Nismo identificirali doslovno nijedan slučaj koji bismo povezali sa takozvanim svakodnevnim životom na otvorenom”, rekao je autor studije Mike Weed, profesor na sveučilištu u Canterburyju.
“Za iste aktivnosti i istu udaljenost, vanjski prostor je puno sigurniji nego zatvoreni, unutarnji”, navodi se u studiji u kojoj je sudjelovala skupina znanstvenika s američkih, britanskih i njemačkih sveučilišta.
“Rizik prijenosa znatno je manji na otvorenom jer se otpušteni virusi brže razrjeđuju u atmosferi”, napisali su znanstvenici, uspoređujući to s dimom cigarete.
Aerosoli
Najmanje čestice kojima se virus može prenijeti, aerosoli, mogu plutati u zraku više minuta ili sati, ovisno o prozračnosti prostora. U prostoriji sa slabom ventilacijom moguća je akumulacija tih čestica. Ona je, primjerice moguća i u uskome prostoru između dviju zgrada gdje nema cirkulacije zraka.
Kolika je količina aerosola potrebna za infekciju nije poznato, ali što je veća količina “veća je i vjerojatnost zaraze”, rekao je Steve Elledge, genetičar i stručnjak za viruse s Harvarda.
Vrijeme provedeno u blizini zaražene osobe ključan je faktor. Sekunda na pločniku nije dovoljna za zarazu, vjerojatno se ipak radi o najmanje nekoliko minuta.
Sve upućuje na to da je rizik malen, ali maske su i dalje najučinkovitija sigurnosna strategija.
“Prolaznik na pločniku možda kihne baš u onome trenutku kad se mimoilazi s vama”, plastično je objasnila Krystal Pollitt, profesorica epidemiologije na Yaleu.
Izvor: N1
