Naravno, neće svačije tijelo i koža na isti način reagirati na stresne situacije jer svi imamo različite gene. Međutim, prema riječima dermatologinje Whitney Bowe, naša koža ne može razlikovati različite tipove stresa.
“Kada je koža u pitanju, stres se svrstava u dvije kategorije: akutni ili hronični. Štetniji oblik stresa za kožu je hronični stres, jer što duže trpiš stres to više utječe na vašu kožu”, rekla je za HuffPost Bowe.
Stres izaziva upalu
Način na koji to radi, kako objašnjava Bowe, je da um kada shvati da je pod stresom, usporava probavu u crijevima. Dakle, što stres traje duže, to više utječe na vašu probavu, a kada je vaša probava usporena, ona može utjecati na bakterije u vašim crijevima. Nedavna studija pokazala je da visok nivo stresa može utjecati na crijevne bakterije poput dijete s visokim udjelom masti.
“To usporavanje pokretljivosti omogućava prekomjeran rast nezdravih bakterijskih slojeva, a prirodna ravnoteža crijevnih mikroba je poremećena, što dovodi do nečega što se zove disbioza. To uzrokuje da sluznica crijeva postane propusna, što pokreće upale u tijelu”.
Kao rezultat unutarnje upale, na koži mogu izbiti akne ili se pojaviti ekcemi i psorijaza.
Stres može isušiti vašu kožu
Kad god naše tijelo osjeća da je pod stresom, ono ulazi u borbu ili bijeg, a kao rezultat toga doživljavamo eksploziju adrenalina i kortizola.
Povećanje adrenalina uzrokuje više znojenja. To aktivira znojne žlijezde koje uzrokuju da koža postane dehidrirana jer vrlo brzo gubite mnogo više vode.
“Ako vaše tijelo misli da je pod nekom vrstom stresa, pokušava se smiriti. Ako ne unesete dovoljno vode u tijelo, vaša koža će se isušiti, a oni koji imaju suhu kožu skloniji su pojavi ekcema”, rekla je Patel.
Dermatolog Michael Eidelman dodao je da je stres poznati okidač za ekcem.
Hormoni stresa mogu uzrokovati pogoršanje stanja kože
Eidelman kaže kako stres udara na imunološki sistem čovjeka te da oslobađa hormone kortizol i adrenalin, a oni pokreću fiziološke reakcije u našim tijelima. Naprimjer, adrenalin povećava broj otkucaja srca i podiže krvni pritisak, a kortizol povećava nivo šećera u krvotoku.
Kada je riječ o koži, kada tijelo proizvodi previše kortizola, imunološki sistem je oslabljen i uzrokuje upalni odgovor kao što je ekcem ili pojava psorijaze.
Stres također može utjecati na vlasište i kosu
Kada je riječ o vašem vlasištu i kosi, postoji nekoliko načina na koje se stres može manifestirati. Dermatologinja Patel kaže da ljudi smatraju da je njihova kosa masnija i suša nego što je normalno za vrijeme stresa, ovisno o načinu na koji njihova tijela reagiraju na promjenu nivoa hormona.
Neki pojedinci mogu iskusiti pojavu seboreičnog dermatitisa, a to stanje može dovesti do crvenila i ljuštenja vlasišta.
U nekim slučajevima, stres može čak dovesti do gubitka kose. Naprimjer, kada vaše tijelo doživi veliki stres, poput teške bolesti, vaše tijelo prestaje proizvoditi kosu. Posljedice takvog stresa bit će vidljive tek mjesecima kasnije.
Kosa se često počinje gubiti čak i nakon manjih stresova.
Stres može uništiti i nokte
“Na isti način na koji vaše tijelo prestaje proizvoditi kosu u vrijeme dugotrajnog stresa, ono također prestaje stvarati nokte”, rekla je Patel. Osim toga, nokti mogu postati krhki ili se početi ljuštiti dok ste pod stresom.
U ovakvim situacijama kožu je najbolje održavati upotrebom nježnih sredstava za čišćenje te hidratizirajućih sredstava za uklanjanje viška masnoće i održavanja hidratacije kože.
Za one koji su skloni aknama predlaže se redovna upotreba retinoida.
Zapamtite da je upravljanje stresom višestruki napor pa dermatolozi preporučuju od sedam do devet sati sna, vježbanje tri ili četiri puta sedmično, maditaciju ili vježbe dubokog disanja.
