Kada je u pitanju utjecaj prehrane na ljudsko zdravlje, vjerojatno niti jedna tema ne izaziva toliko rasprava kao dvojba jesti ili ne jesti crveno meso.
Doprinosi tome u velikoj mjeri i medicinska struka koja stalno mijenja svoja mišljenja o tome treba li ili ne jesti crveno meso i koje su količine sigurne za naše zdravlje.
Svakodnevna konzumacija crvenog mesa povezana je s trostrukim trimetilamin N-oksidom (TMAO), kemikalijom koja se dovodi u vezu s bolestima srca.
Crveno meso ne treba potpuno izbaciti iz prehrane, osobito ako se ubrajate među njegove ljubitelje.
Prije donošenja te odluke valjalo bi se informirati o utjecaju konzumacije crvenog mesa na naše tijelo, kako negativnom, tako i pozitivnom, te prilagoditi unos granicama zdrave prehrane.
Crveno meso dovodi se u vezu s bolestima poput dijabetesa i raka
Crveno meso izaziva u tijelu povećanu proizvodnju važnog anaboličkog hormona, vrlo sličnog inzulinu, koji nazivamo IGF-1. On može ubrzati starenje našeg tijela, ali i umnožavanje stanica, što kao posljedicu ima povećan rizik od više vrsta karcinoma.
Hormoni inzulin i IGF-1 izuzetno su važni u procesu starenja. Dugotrajnom i prekomjernom konzumacijom rafiniranih ugljikohidrata i bjelančevina životinjskog porijekla potičemo pretjeranu aktivnost inzulina i IGF-1, a to uvelike utječe na bolesti koje povezujemo sa starenjem, poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka.
Svjetska zdravstvena organizacija klasificira prerađeno meso kao kancerogeno, a crveno meso kao ‘vjerojatno’ kancerogeno. Preporuka Svjetskog fonda za istraživanje raka i Američkog instituta za istraživanje raka je konzumacija umjerene količine crvenog mesa i malo, ako uopće išta, prerađenog mesa.
U prilog ovim klasifikacijama i preporukama ide istraživanje objavljeno u časopisu Cancer Science, a koje je potvrdilo povećan rizik od raka debelog crijeva kod muškaraca u Japanu koji su jeli više crvenog mesa.
Crveno meso sadrži neke korisne hranjive tvari
Crveno meso je bogat izvor hranjivih tvari ključnih za naše opće dobro, poput željeza i vitamina B12. Osobama s nedostatkom željeza u krvi liječnik će vjerojatno preporučiti njegovu konzumaciju. Prednosti crvenog mesa zbog željeza obično nadilaze sve moguće štetne učinke za zdravlje, što naravno ovisi o cjelokupnom zdravstvenom stanju pacijenta.
Koliko crvenog mesa zapravo trebamo jesti?
Razne studije tijekom godina su pokazale povezanost između prehrane bogate crvenim mesom s koronarnim srčanim bolestima, moždanim udarom, karcinomom debelog crijeva i dijabetesom, ali istraživanja su pokazala i da već malo smanjenje konzumacije crvenog mesa može biti vrlo korisno.
Svakim dodatnim dnevnim unosom neobrađenog crvenog mesa (odrezak, hamburger i slično) rizik od prijevremene smrti povećavamo za 13 posto, a jedenjem vrlo prerađenog crvenog mesa (hrenovke ili slanina) taj rizik povećavamo za 20 posto.
Konzumirate li crveno meso, preporuka stručnjaka iz Svjetskog fonda za istraživanje raka je da ograničite unos na najviše tri porcije tjedno, što je između 340 i 510 grama.
Sasvim je u redu ako želite da jedna od tih porcija bude organsko crveno meso, ali nije preporučljivo da to bude svakodnevni izvor bjelančevina.
Najzdravija opcija je konzumirati što više hrane biljnog porijekla, misleći na zeleno lisnato povrće, sjemenke, grahorice i orašaste plodove.
Hrana biljnog porijekla bogata je antioksidantima i fitokemikalijama koji nas štite od bolesti. Tajna dugog i zdravog života leži u konzumaciji više prirodne biljne hrane, a manje hrane životinjskog podrijetla i prerađenih proizvoda.
Izvor: Tportal
