Otkad je počela borba protiv koronavirusa, ne prestajemo prati ruke, a potom ih dezinficirati raznim sredstvima, najčešće gelovima. U međuvremenu, kako bismo izbjegli čekanje u dugim redovima ispred apoteka, internetom su počeli da kruže brojni recepti za pravljenje dezinfekcionih sredstava za ruke u kućnim uvjetima.
Tečnost za ispiranje usta
U njihovom sastavu su, uglavnom, esecijalna ulja, alkohol i aloe vera gel. Zvuči smisleno da nešto što sadrži alkohol sigurno ubija bakterije, ali je li baš tako? Sudeći prema riječima pojedinih svjetskih stručnjaka, postoji propisana minimalna količina alkohola koju takva sredstva moraju da sadrže da bi se smatrala efikasnim, a svi ostali sastojci koji se nalaze u ovim receptima, nemaju baš nikakvog utjecaja.
Ili, kako tvrdi dr. Edvin Čeng, upravnik singapurskog “Parkvej Šentona”, da bi bilo efikasno, sredstvo za dezinfekciju ruku mora da posjeduje barem 60-procentni alkohol. Sastojci poput esencijalnih ulja ne pružaju pouzdanu zaštitu od virusa, ali i trljanje kože ruku nekim rastvorima koji sadrže od 60 do čak 90 posto alkohola, djeluje pogubno na kožu.
To može da prouzrokuje suhoću kože i njeno pucanje pa je bolje koristiti sredstva na bazi alkohola, ali koja su napravljena specijalno za kožu i sadrže hidratantne sastojke, tvrde stručnjaci.
A kako stvari stoje s ostalim proizvodima na bazi alkohola, kao što je, recimo, tečnost za ispiranje usta? Mogu li oni da zamijene dezinfekcione gelove za ruke?
Postoji propisana minimalna količina alkohola koju takva sredstva moraju da sadržeFOTO: ILUSTRACIJA
Sredstva za ispiranje usta zaista mogu da imaju antimikrobne agense, uključujući hlorheksidin glukonat i triklozan, dodaju stručnjaci, ali ne bi trebalo da ih koristite kao sredstva za dezinfekciju ruku, čak ni u tragovima, jer kako tvrde stručnjaci, količina efikasnih sredstava za čišćenje možda nije u skladu s koncentracijama potrebnim za temeljno čišćenje ruku.
Osim toga, većina proizvoda za dezinfekciju ruku sadrži i druge agense za uništavanje klica, naprimjer benzetonijum hlorid, benzalkonijum hlorid ili povidon-jod, koji djeluju efikasno. Također, ni korištenje vlažnih maramica u svrhu dezinficiranja ruku nije dobar izbor, jer su one namijenjene za čišćenje raznih površina koje nas okružuju. Isto važi i za vlažne maramice namijenjene bebama. One ne sadrže hemikalije za dezinfekciju, a i procent alkohola u njima prilagođen je osjetljivoj koži beba.
Šta je najbolje rješenje
Šta je, onda, najbolje rješenje ako, iz nekog razloga, niste u prilici da kupite dezinfekciono sredstvo? Odgovor su sapun i voda, odnosno pranje ruku 20 sekundi.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD ustanovili su da su sapun i voda čak efikasniji od sredstava za dezinfekciju ruku, jer ljudi ne mogu da koriste količinu tih sredstava, koja im je zaista neophodna za čišćenje, a i velika je vjerovatnoća da će ih usput, prije nego što se osuše, nehotice obrisati.
Izvor: Avaz.ba
