Krađe bakarnih žica iz trafostanica i sa dalekovoda ranijih godina u našoj zemlji predstavljale su “unosan biznis”, a po svoj prilici taj trend se ponovo vratio.
Tome svjedoči i smrt 35-godišnjeg Bekima Hrustića iz Kaknja, kojeg je u petak u Mostaru ubila struja prilikom krađe bakrenih dijelova sa trafostanice u blizini benzinske pumpe “Ina” u naselju Zalik.
Hrustića je, s rukom zaglavljenom u rešetki trafostanice, pronašao jedan od radnika “Elektrodistribucije” Mostar, koji su tog dana otklanjali kvarove nastale zbog jake bure. Iako je Hitna pomoć na mjesto događaja stigla odmah nakon prijave, Hrustić nije preživio strujni udar.
Hrustićev slučaj svakako nije usamljen. Ovaj smrtonosni “biznis” odnosio je živote i ranije, a bilo je slučajeva i da nastradali od strujnog udara preživi, ali uglavnom sa teškim posljedicama.
Tako je početkom 2012. u brčanskom naselju Grčica od strujnog udara u trafostanici poginuo 17-godišnji R. V. Mladić, kojeg je udarila struja dok je pokušavao ukrasti bakarne elektro-dijelove, izgorio je do neprepoznatljivosti. Do nesreće je došlo kada je stradali, nakon što je u trafostanicu ušao kroz prozor, stao u jako visokonaponsko polje koje ga je odbacilo na uređaje koji su bili pod naponom, nakon čega ga je spržila struja. Noć prije ove nesreće provaljeno je u istu trafostanicu i iz nje su ukradeni bakarni noževi, koji služe za uzemljenje. Noževi su ostavljeni u blizini objekta i lopov je vjerovatno planirao da kasnije dođe po njih i odnese ih.
Kako je za Faktor kazao Halid Emkić, glasnogovornik brčanske policije, u Brčko distriktu u posljednje vrijeme nema ovakvih slučajeva, a posljednji zabilježen je ovaj iz naselja Grčica.
-U većini slučajeva policija brzo rasvijetli krađe bakarnih dijelova iz trafostanica i sa dalekovoda, a kradljivci se pronađu i uhapse – kaže Emkić.
Himzo Vričić, nezaposleni otac troje djece iz Tomislavgrada, poginuo je prije sedam godina od strujnog udara u krugu devastirane i napuštene Fabrike plastičnih masa u Tomislavgradu. Nesreća se dogodila kada je Vričić prikupljajući otpadni metalni materijal u krugu bivše fabrike “Plastika”, dodirnuo kablove u trafostanici koja je bila pod naponom, od čega je namjestu ostao mrtav.
Nekoliko mjeseci ranije i u Livanjskom kantonu se dogodio smrtni slučaj od strujnog udara prilikom uzimanja otpadnog materijala. Tada je život izgubio 17- godišnji Elvis Šabanović, koji je sa prijateljem pokušao ukrasti bakarne kablove iz trafostanice u krugu Fabrike vunenih tkanina “Livteks”.
U jednoj trafostanici nalazi se između 20 i 30 kilograma bakra, Foto: Ilustracija
Kako nam je kazao Ivica Vrdoljak, glasnogovornik MUP-a Livanjskog kantona, lopovi uglavnom kradu kabal koji poslije ogule i tope, te kasnije prodaju otkupljivačima sekundarnih sirovina. Prema njegovim riječima, i u ovom kantonu su u posljednje vrijeme rijetki slučajevi da se dešavaju ovakve nesreće.
Da su bakarni kablovi ipak i dalje na meti kradljivaca potvrdio je pokušaj krađe dijelova trafostanice sa bivše Duhanske stanice Čapljina u ovom gradu u maju prošle godine. Tada je 37-godišnji Muhamed Ali Mujanović iz Čapljine povrijeđen kada ga je udarila struja dok je pokušavao ukrasti dijelove, te je zbog strujnog udara pao u nesvijest.
Zbog ovog incidenta je u jednom dijelu Čapljine nestalo električne energije, te su dežurne službe izašle na mjesto događaja kako bi uklonile kvar. Radnici su tu pronašli torbu sa alatom, a pored trafoa su pronašli Mujanovića kako onesviješten leži. On je tom prilikom zadobio opekotine prvog i drugog stepena.
Cijene sekundarnih sirovina
Cijena bakra na otpadima sekundarnih sirovina je između osam i 11 maraka po kilogramu, zavisno od kvaliteta, a da bi se dobio kilogram bakra potrebno je oguliti oko pet kilograma kabla. U jednoj trafostanici, ovisno o veličini, nalazi se između 20 i 30 kilograma bakra. Iz unutrašnjosti trafostanica obično se kradu elektrokablovi, bakrene ploče, bakreni noževi ili šipka, u kojoj se nalazi između 40 i 50 kilograma čistog bakra.
Otkupljivači sekundarnih sirovina mesing i bronzu plaćaju od pet do 5,50 KM po kilogramu, kilogram rostfraja od dvije do 2,50 marke, a aluminijuma između 1,70 i dvije marke. Najjeftinije je otpadno gvožđe, od 0,4 do 0,6 KM po kilogramu, dok se za stare akumulatore dobije oko jedna marka po kilogramu.
