Tuzlanski kanton

Služba za zapošljavanje TK: Evo kojih zanimanja “fali” na tržištu rada u našem kantonu




Visoka stopa nezaposlenosti, niska stopa aktivnosti, neusklađenost ponude i potražnje i slaba mobilnost radne snage, karakteristike su tržišta rada u BiH, pa samim tim i u Tuzlanskom kantonu. Radna snaga ne zadovoljava potrebe savremenog tržišta rada u vremenu tehnološkog razvoja. Nisu rijetki slučajevi da u firmama fali radne snage određenog zanimanja jer ih nema ni na evidencijama Službe za zapošljavanje, dok drugih ima i ”viška”. Zbog toga je bitna uloga ove Službe prilikom kreiranja Plana upisa učenika u srednje škole, kako bi se radilo više na promociji i samom povećanju broja učenika za zanimanja koja su registrovana kao deficitarna i koja traži tržište rada.

”Ono što je potreba, to su kvalitetna stručna znanja. Osobe sa kvalitetnim znanjem, to su KV zanimanja, potražnja je najviše u prerađivačkoj industriji, u oblasti metala, drveta, zatim trgovine i građevinarstva”, navodi Razija Majstorović, šefica Odjeljenja za posredovanje u zapošljavanju Službe za zapošljavanje TK.

Potrebno je također s učenicima više raditi na praktičnoj nastavi. Zapravo to bi trebao biti obavezan dio školovanja, kako bi učenici a budući radnici bili pripremljeni za ono što ih očekuje na radnom mjestu. Ova Služba izvršila je ispitivanje tržišta rada na uzorku od 300 poslodavaca. Poslodavci su uglavnom nezadovoljni onim što mladi znaju, odnosno što su učili kroz školovanje.

”Poslodavci negoduju zbog nedovoljne osposobljenosti radne snage koje zahtijevaju nova radna mjesta. Naročito napredak tehnologije iziskuje dodatna znanja i vještine, dodatna, praktična znanja koje potražuje tržište rada”, ističe Majstorović.

Na evidenciji Službe za zapošljavanje najviše je prodavača, bravara, kuhara i frizera, a to tržište i ne traži. Teško do zaposlenja dolaze i gimnazijalci, ekonomski i mašinski tehničari, kojih ima najviše kada je u pitanju srednja sprema četvrtog stepena. Ono što je primjetno je da se iz godine u godinu broj učenika u gimnazijama drastično smanjuje. Tako je prošle godine u završnim razredima gimnazija bilo oko hiljadu učenika, ove godine 620, a naredne bi trebalo iz gimnazije izaći oko 500 učenika.



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button