Općinski sud u Sarajevu jutros je izrekao prvostepenu presudu u slučaju “Energopetrol”, kojom su bivši federalni premijer Nedžad Branković i još osam optuženih oslobođeni krivice.
Kako je za Faktor potvrdila Azra Bavčić, glasnogovornica Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, tužilaštvo će na ovu odluku suda uložiti žalbu.
Radi se o slučaju u kojem se članovi tadašnje Vladine komisije za provođenje tendera za dokapitalizaciju Energopetrola (EP) – Kasema Ćatović, Ahmed Žilić, Mirko Puljić, Sead Kreso, Safet Proho, Anka Šešlija i Alma Haseta terete da su pomogli u sklapanju štetnog ugovora za EP, a Namik Bušatlić, bivši direktor EP-a, za sklapanje štetnog ugovora, te Nedžad Branković, bivši federalni premijer, za nesavjestan rad u službi, a čime je, kako se u optužnici navodi, pričinjena višemilionska šteta EP-u i FBiH.
Optužnicom, koju je u ovom predmetu podiglo sarajevsko Kantonalno tužilaštvo, članovima Komisije se stavlja na teret da su od oktobra 2005. do 08. septembra 2006. godine, znajući da je ugovor štetan, s namjerom pomogli premijeru Vlade FBiH Ahmetu Hadžipašiću koji je u međuvremenu preminuo, Namiku Bušatliću, direktoru i odgovornoj osobi Energopetrola d.d. Sarajevo i Konzorciju INA/MOL u sklapanju štetnog ugovora po interese Energopetrola i Federacije BiH.
Riječ je o ugovoru kojim je Vlada FBiH faktički prodala svoj udio od 67 posto u kapitalu Društva Energopetrol konzorciju INA i MOL koji je time dobio mogućnost upravljanja društvom kao većinski vlasnik. Kupac je bio obavezan povećati kapital društva u iznosu od 60,19 miliona KM, ali na kraju mu je omogućeno da uplatom tog novca plati dio cijene, dok je investiranje finansirao iz ostvarenih prihoda, odnosno iz tekućeg poslovanja Energopetrola.
– Prevedeno na drugi jezik, pri tom uzimajući da je kupac po uobičajenoj praksi morao uplatiti vlastita sredstva bez obaveze vraćanja i zaračunavanja kamata, onda ovo nije dokapitalizacija, već se radi o finansijskom lizingu, gdje je kupac kupio imovinu, te platio dio cijene (onih 60.195.000 KM), a ostatak koji se odnosi na investiranje radi proširenja materijalne osnove, finansira iz ostvarenih prihoda sa vlastitom zaradom preko zaračunavanja kamate, dajući vlastite zajmove i kamate, uz obračun kamata. Ovakav način je neuobičajen i samo društvo je moglo ovako isto postupiti i dati banci kao instrumente osiguranja mjenice, kao što je dalo i Konzorciju ili čak zasnovati hipoteke na imovini”, navodi se, između ostalog, u optužnici.
Optuženi su, kako se navodi, znali da je to štetno za Energopetrol koji je po zaključenju ovog ugovora iskazivao enormne gubitke te je šteta po društvo zaključno sa 30. novembrom 2012. iznosila 32,9 miliona KM.
Namiku Bušatliuć optužnicom je na teret stavljeno da je kao zastupnik Energopetrola sklopio ugovor štetan po firmu, dok se Nedžad Branković tereti da je kao službena osoba u Federaciji BiH propuštanjem dužnosti nadzora očito nesavjesno postupio u obavljanju dužnosti. Navodi se da je Branković samim propuštanjem aktiviranja bankovnih garancija za mandata Brankovića nastupila šteta za Energopetrol i Vladu FBiH u iznosu 18,3 miliona KM.
– Optuženi Nedžad Branković kao premijer FBiH nije preduzeo ključnu radnju u vrijeme svog mandata – angažovanje međunarodne revizorske kuće koja bi imala za cilj da izvrši kontrolu izvršenja ugovornih obaveza što bi dalje bio osnov za aktiviranje bankarskih garancija kao sredstva obezbjeđenja ugovornih obaveza. On je činio sve da svoju odgovornost kao premijera Vlade FBiH delegira na drugog, odnosno na Komisiju za praćenje izvršenja ugovornih obaveza formiranu pri Agenciji za privatizaciju FBiH, koja po tekstu ugovora nije bila ovlaštena da takav posao obavlja, kao ni Federalno ministarstvo energije, industrije i rudarstva – navodi se u optužnici, te dodaje kako je Branković trošio dragocijeno vrijeme koje je potrebno za aktiviranje bankarskih garancija ne preduzimajući radnje na koje je kao premijer bio obavezan.
Prema navodima optužnice, Branković je bio upoznat sa sadržajem Ugovora, jer je u vrijeme njegovog potpisivanja bio ministar u Vladi FBiH, te da bez obzira na to nije perduzeo radnje koje je bio obavezan preduzeti i tako spriječiti nastupanje štete.
Izvor: faktor
