Karadžić je prvi put zahtjev da putem Skypea razgovara s porodicom uputio u proljeće ove godine, a Ured registrara ga je odbio uz obrazloženje da ta komunikacija nije dovoljno sigurna.
Bivši predsjednik Republike Srpske se zatim žalio na ovu odluku, a Ured registrara je rekao da trenutno razmatra različite opcije za osiguranje videokomunikacijskog sistema, te da su organizirani sastanci s Vladom Norveške koja ima program za videoprenose suđenja, te Međunarodni komitet Crvenog krsta, koji ima sistem komuniciranja za pritvorenike.
Meron u svojoj odluci navodi da je dao rok od dva mjeseca Uredu registrara da obavi sve ove provjere i da mu dostavi sve informacije kako bi se mogla donijeti odluka o Karadžićevom zahtjevu, prenosi BIRN-Justice Report.
Predsjednik Mehanizma za međunarodne tribunale u odluci navodi i da “u principu smatra da Skype treba biti dostupan zatvorenicima u Haagu”.
Rok koji je Meron dao Uredu registrara je 12. august.
Haški tribunal je krajem marta prošle godine Karadžića nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Istom presudom je oslobođen krivice za genocid počinjen 1992. godine u nekoliko općina u BiH.
Krajem prošle godine Karadžić je uložio žalbu Mehanizmu za međunarodne tribunale – koji je osnovan kako bi okončao rad Haškog suda – zatraživši da bude oslobođen. Haško tužilaštvo se također žalilo zahtijevajući da Karadžić bude proglašen krivim za genocid počinjen 1992. godine. Konačna presuda se očekuje naredne godine.
