Kreativni direktor modne kuće Chanel i svjetski poznati modni mag Karl Lagerfeld preminuo je u 85. godini života.
Javnost je saznala za njegove zdravstvene probleme kada se nije pojavio na haute couture reviji ovog brenda na posljednjoj sedmici mode u Parizu, pod izgovorom da je umoran.
Rođen je u Njemačkoj u Hamburgu, 10. septembra 1933. godine. Njegov otac Christian Lagerfeld, stekao je bogatstvo predstavivši kondenzovano mlijeko njemačkom tržištu.
Sa majkom Elizabeth, Karl emigrira u Pariz u 14-oj i vremenom postaje jedan od najslavnijih modnih kreatora 20. vijeka. Da ne bi neko pogrešno shvatio put uspjeha, pomenućemo da Lagerfeld tečno govori četiri jezika (njemački, engleski, francuski i italijanski), a o poslu kaže sljedeće: ”Ono što najviše volim u poslu je posao!”
Nakon pobjede na takmičenju koje je sponzorisao Internacionalni sekretarijat za vunu, Lagerfeld je kao nagradu dobio posao u modnoj kući Pierre Balmain,1955. godine. Kaput koji je tada dizajnirao ušao je i u proizvodnju pod markom firme Pierre Balmain.
Već 1958. Karl napušta ovaj posao i počinje da radi za Jean Patou, gdje stiče neprocenjivo znanje iz oblasti visoke mode, to jest couturea. Ni ovdje se ne zadržava dugo. Napušta posao i počinje da radi kao freelence kreator za kuće Krizia, Charles Jourdan i Valentino. Do 1964. toliko se razočarao u visoku modu da je napustio Pariz i otišao u Italiju da studira umjetnost. Međutim, 1967. godine ponovo se vraća modi i pridružuje Fendiju kao kreativni konsultant.
Tokom 70-ih njegovo ime sve više počinje da se vezuje za modnu kuću Chloe, kada dobija zeleno svjetlo da kreira svoje izvanredne ženstvene ravne ready-to-wear kolekcije koje su postale veliki rival savremenoj visokoj modi. Njegova Deco kolekcija iz 1972. sastojala se od crnih i bijelih printova i mudrih bije rezova (na francuskom bias), donijela mu je svjetsko priznanje.
Za Chloe kreira do 1983. kada prelazi u Chanel (na kratko se vratio u Chloe 1993. da zamijeni Martina Sitbona koji je tada odlazio). Upravo kada je preuzimao funkciju direktora ready-to-wear kolekcija za Chanel, Lagerfeld lansira robnu marku pod sopstvenim imenom. Danas je ta marka sinonim snažnog stila u krojenju, kombinovanja lako nosivih jaknica i njegovih omiljenih svijetlih boja i meko štrikanih komada koji svi zajedno čine stil koji Lagerfeld naziva ”intelektualnim seksipilom”.
U isto vrijeme, njegove kreacije za super-šik francusku modnu kuću predstavljaju spoj predratnog Chanel stila i savremenih trendova, donoseći ono najljepše iz visoke mode u modu 80-ih i 90-ih godina 20. vijeka.
Lagerfeldova tendencija ka spajanju tradicije i savremenog izlazi na vidjelo veoma jasno (a za tradicionaliste šokantno!), kada postavlja tada još uvijek anonimnu 19-godišnju studentkinju prava, Njemicu Klaudiju Šifer, za zaštitno lice kuće Chanel. Ova izuzetno visoka, vitka plavuša, dugih nogu i bujnih grudi, nalik na Brižit Bardo novog doba, bila je apsolutni kontrast svemu što je Chanel stil do tada značio.
Dugogodišnji glavni model ove kuće, crnokosa Francuskinja dječačke ljepote Ines de la Frensaž, pala je u drugi plan. To je podijelilo kako kupce tako i modni svijet i izazvalo velike polemike o korektnosti Lagerfeldovog postupka. Međutim, Lagerfeld je ostao pri svome, a Klaudija Šifer ušla na velika vrata u svijet mode i postala jedna od deset najtraženijih i najbolje plaćenih manekenki 90-ih godina prošlog vijeka.
Važan momenat u Lagerfeldovoj karijeri u Chanelu bilo je i lansiranje kombinacije tradicionalnih Chanel sakoa sa mini suknjama od džinsa (1991.), kao i kombinovanje mrežastih čarapa (tada veoma popularnih u disko klubovima) i visokih čizama pripijenih uz nogu sa žoržet suknjama i kožnim jaknicama, i tradicionalnih Chanel ogrlica koje su smjelo padale preko grudi.
Vogue je do 1997. već krunisao Lagerfelda, nazivajući ga ”beskonkurentnim interpretatorom raspoloženja vremenskog trenutka”.
Uprkos čestim prelascima iz jedne modne kuće u drugu, uspio je da zadrži sopstveni stil u toku čitave karijere. Njegov uspjeh temelji se na sposobnosti da izrazi jasan stav i na snažnoj želji da bez i malo straha proba nešto novo.
Smisao za humor zadržao je tokom svih godina kreiranja. Taj humoristički pogled na svijet proizveo je legendarne komade kao što su shower-dress, car-dress i brojni ekscentrični šeširi (od fotelje do šlaga) i doprineo tome da neki od Chanelovih simbola (npr. tašnica) postanu apsolutni hitovi svake sezone, uključujući tu i tašnicu-minđuše, tašnicu-šeširić i tako dalje.
Ljubav prema fotografiji i knjigama izrodila je mnoštvo umjetničkih knjiga. Lagerfeld fotografiše za neke od najprestižnijih modnih časopisa. Ilustrovao je „Carevo novo ruho“, Hansa Kristijana Andersena, kreirao kostime za najčuvenije evropske operske kuće i baletske ansamble. Ipak, 1997. godina označila je kraj kompanije Lagerfeld. No, već 1998. Karl ulazi u novu avanturu: lansira svoju marku Lagerfeld Gallery. Prvi butik otvorio je u Parizu, a drugi vrlo brzo u Monaku. Uspjeh je bio vrtoglav. U novembru 1999. otvorio je knjižaru 7L, a izdavačku kuću Editions 7L osnovao 2000. godine. Upravo je ta 2000. bila prekretnica u životu Karla Legrfelada: smršao je 47 kilograma i promijenio svoj imidž, odbacujući stil koji mu više nije odgovarao. Napisao je knjigu The 3D Diet (Designer, Doctor, Diet), čijih je na hiljade primjeraka prodato širom svijeta.
Lagerfeld je prvi modni kreator koji je pristao da sarađuje sa kompanijom H&M, čime je probio led u ostvarivanju saradnje između jedne firme ovakvog tipa i slavnih ljudi iz sveta mode i šou biznisa.
Amerikanizacija industrije i tržišta teško da je ikog mogla da obiđe, pa je i Karl 2005. prodao svoje robne marke Tommyju Hilfigeru. U prodaju su uključeni Lagerfeld Gallery i druge Lagerfeldove kolekcije, ali je Karlu omogućeno da usmjerava put u kom će kreiranje ići. Ova prodaja ne uključuje niti ometa njegove aktivnosti u Chanelu i Fendiju, gdje je i dalje na čelu kreativnih timova; 2006. godine Lagerfeld Gallery je promijenila ime u Karl Lagerfeld.
Lagerfeld je prošle godine transformisao Kineski zid u modnu pistu i na njemu prikazao kolekciju modne kuće Fendi za sezonu proljeće/ljeto 2008. Dokumentarni film Lagerfeld Confidentiel prikazan je na Berlinskom filmskom festivalu 2007. godine.
Karl je do danas bio, osim Armanija, jedini preostali modni kreator iz posljednje grupe starih majstora i potresno je vidjeti čovjeka sa takvim znanjem, umjećem i takvim radom iza sebe kako sve svoje kapacitete ulaže u to da ne bude zbrisan sa modne pozornice, koja se brzinom svjetlosti iz najkreativnijeg polja izražavanja pretvorila u mediokritetsku amerikanizovanu sliku brend-trend (ne)kulture.
