Žiranti u RS-u našli su se na novom udaru. Nakon početka procesa likvidacije u Bobar i Banci Srpske, Agencija za bankarstvo RS-a izdala je nalog za blokadu računa svih osoba koje imaju neizmirene obaveze prema ovim bankama, kao i njihovim žirantima. Na ovaj način pokušava se prikupiti što više novca, prije nego što u ovim bankama bude otvoren stečajni postupak.
Visina povrata
Jedna od osnovnih razlika između dva spomenuta postupka jeste to što se likvidacija provodi ako banka ima dovoljno sredstava da izmiri sva dugovanja prema povjeriocima. Ako novca nema dovoljno, pokreće se stečaj, a povjerioci se isplaćuju u jednakom postotku.
Izuzetak su depozitari koji su na računima imali iznose do 50.000 KM, kojima novac isplaćuje Agencija za osiguranje depozita BiH, s tim što u toku likvidacionog ili stečajnog postupka Agencija kompletan iznos naplaćuje od banke. Što ostane nakon toga dijeli se ostalim povjeriocima.
Primjera radi, ukupan iznos depozita do 50.000 KM u Bobar banci, koja se trenutno nalazi u postupku likvidacije i priprema se za stečaj, iznosio je 86 miliona KM. Ostatak dugovanja ove banke iznosi oko 140 miliona maraka i procijenjeno je da će on biti izmiren u visini od 56 posto. To znači da će svi deponenti, odnosno osobe, firme i institucije čiji ulozi iznose više od 50.000 KM, uspjeti vratiti 56 posto svog novca, a od ostatka se mogu oprostiti. Sličan scenario važi i za Banku Srpske.
Problem sa stečajem je i što danom njegovog otvaranja svi do tada plasirani krediti dospijevaju na naplatu, odnosno moraju odmah biti isplaćeni banci. U okviru priprema za otvaranje stečaja Agencija za bankarstvo je izdala spomenutu naredbu o blokadi računa.
– Zahtjevi likvidacionog upravnika za blokadu računa odnose se prvo na dužnike, a potom u zavisnosti od ispunjavanja obaveze dužnika, i na žirante kao i lica povezana s dužnikom, što ukazuje da postoji vremenska distanca između blokade računa dužnika i njihovih žiranata. Prema informacijama koje su dostavile banke u likvidaciji, prije blokade računa slate su opomene glavnim dužnicima i njihovim jemcima s pozivom na izmirenje dospjelih obaveza – kazala nam je službenica za odnose s javnošću Agencije za bankarstvo RS-a Stojanka Radić, dodavši da se blokada računa vrši u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku.
Prema riječima likvidacionog upravnika u Bobar banci Mileta Maksimovića, naplata potraživanja vrši se na dva načina i to blokadom računa i putem sudskih odluka o prinudnoj naplati.
Sudski procesi
– Trenutno je u toku više od 1.070 sudskih procesa koje je pokrenula Bobar banka radi naplate dugovanja. Svoja potraživanja Banka pokušava naplatiti i od dužnika i od njihovih žiranata, ali je broj dužnika kojima su blokirani računi mnogo veći nego broj žiranata. Oim toga, žiranti su, potpisivanjem ugovora prilikom odobravanja kredita, postali solidarni nosioci obaveze za izmirenje duga – kazao nam je Maksimović.
Međutim, predsjednik udruženja „Žirant“ Joco Cvjetković demantira navode Agencije za bankarstvo RS-a i likvidacionog upravnika.
– Agencija je potpuno nezakonito donijela odluku o blokadi računa. To se može izvršiti samo putem suda, odnosno sudskom presudom, a u ovim slučajevima je Agencija donijela odluku, koju je proslijedila bankama. Zbog toga razgovaramo i o mogućnostima pokretanja sudskog procesa kojim bismo oborili i stavili van snage ovu odluku Agencije – istakao je Cvjetković.
Dodao je i da je ovo udruženje već nekoliko godina upozoravalo na nepravilnosti u Bobar i Banci Srpske, ali da Agencija za bankarstvo, iako je bila obavezna, nije ništa činila da spriječi te nezakonitosi.
Plaćaju samo neinformirani
U nekim slučajevima navedene banke su do sada deblokirale račune pojedinim žirantima.
– Deblokada računa vrši se na osnovu zahtjeva likvidacionog upravnika, a nakon što neuredni dužnici odnosno žiranti izmire dospjele obaveze po kreditnim poslovima ili postignu dogovor s likvidacionim upravnikom o načinu izmirenja obaveza – dodala je Radić.
Ni s ovom tvrdnjom Cvjetković se ne slaže, argumentirajući svoj stav iskustvima pojedinih članova udruženja na čijem je čelu.
– Tačno je da su neki računi deblokirani, ali to se dogodilo tako što su pojedini žiranti angažirali advokate i s njima otišli u banku i, uz prijetnju tužbom, tražili deblokadu računa. Zapravo, novac se naplaćuje samo od onih žiranata koji ne znaju za ovu mogućnost i da je odluka Agencije nezakonita, tako da šute i plaćaju tuđi dug – napomenuo je Cvjetković.
Izvor: faktor
