Tradicionalna parada povodom Dana pobjede na Crvenom trgu u Moskvi je završena. Rusija slavi 77. godišnjicu pobjede nad Njemačkom Adolfa Hitlera.
S druge strane, proglašenje rata koji ustvari traje već šest sedmica u Ukrajini na prvi pogled ne bi bilo ništa neobično ni značajno, samo zakašnjela formalnost.
Rat službeno ne zove ratom
Ali distinkcija postaje mnogo značajnija kad se prisjetimo da Putinov režim inzistira na tome da ovaj rat službeno ne zove ratom, što znači da ga mora voditi s de facto mirnodopskom vojskom, bez mogućnosti opće mobilizacije, prisile profesionalnih vojnika da ostanu u službi nakon isteka ugovora niti slanja ročnika na bojište – bar formalno, iako je Moskva na početku rata, nakon prvotnog poricanja, priznala da je poslala određeni broj ročnika u Ukrajinu “greškom”.
Postojala je i mogućnost da će Putin iskoristi svoj govor na najvažniji ruski praznik, na kojem su i Sovjetski Savez i Rusija desetljećima utemeljili svoju nacionalnu mitologiju, da poruči ruskoj javnosti kako je domovina u ratu s “kolektivnim Zapadom” koji pomaže Ukrajinu obavještajno, slanjem oružja i sankcijama protiv Rusije.
Zaprijetiti NATO-u
Pretpostavljalo se da bi mogao otvoreno zaprijetiti NATO-u nuklearnim oružjem kao svojim ultimativnim adutom.
Bilo kako bilo, nijedna od tih spekulacija nije se ostvarila. Putin nije najavio mobilizaciju, možda zato što je shvatio da bi Rusiji i njemu lično to moglo donijeti mnogo više štete nego koristi, na što su neki analitičari već upozoravali.
