PREMA istraživanju znanstvenika s uglednog Sveučilišta u Oxfordu, Hrvatska ima najstrože mjere zaštite od pandemije koronavirusa na svijetu.
Hrvatska na rang-ljestvici strogosti mjera Oxford Covid-19 Government Response Trackera ima maksimalnih 100 bodova. Ipak, nije jedina. Maksimalnih 100 bodova imaju i Srbija, Slovenija, Indija, Pakistan, Sirija, Vijetnam, Šri Lanka,Tunis, Uganda, Južnoafrička Republika, Bocvana, Madagaskar, Honduras i Kostarika.
Najmanje pak ima Kina (42,86), zemlja u kojoj je epidemija prvo izbila i koja je imala desetke, pa i stotine milijuna ljudi pod nekim oblikom karantene, ali je u međuvremenu navodno suzbila epidemiju i ukinula karantenu – iako se početak drugog vala epidemije u toj zemlji već nazire.
Oxfordovo rangiranje zemalja pregledno je prikazano i na karti svijeta na njihovoj stranici.
Švedska imala najblaže mjere prije tjedan dana, sad ih ima Kina
Naravno, najpoznatija po svojim blagim zaštitnim mjerama je Švedska, koja je zaista imala najopuštenije mjere na svijetu prije tjedan dana, kad je imala 42,86 bodova od mogućih 100. U međuvremenu ih je nešto postrožila, potaknuta dramatičnim porastom broja umrlih, pa je 6. travnja, što je posljednji datum s dostupnim podacima za ovu zemlju, imala 52,38 bodova.
Osim Švedske i Kine, izuzetno blage mjere imaju Zambija s 47,62, Gvatemala s 52,38, Rumunjska s 57,14 i Kenija s 59,52 boda, a relativno blage i Bolivija (61,9), Alžir (61,9), Mongolija (61,9), Čad (66,67), Kolumbija (66,67), Japan (66,67), Gana (66,67) i SAD (66,67). Valja međutim naglasiti da za neke zemlje nema dostupnih podataka o zaštitnim mjerama, uključujući Turkmenistan, čiji je režim zabranio i spominjanje koronavirusa u javnosti, i Bjelorusiju, čiji je autokratski predsjednik Aleksander Lukašenko poručio građanima da “piju votku kako bi se borili protiv bolesti” i dodao: “Ovdje nema virusa. Ne vidim ih.”
Grafika: Oxford Covid-19 Government Response Tracker
Tako treba uzeti sa zrnom soli i podatke o 1486 potvrđenih slučajeva i 16 smrti u Bjelorusiji, koju još zovu “posljednjom europskom diktaturom”.
Za sveobuhvatnu procjenu učinkovitosti mjera trebat će pričekati kraj pandemije
Žučna polemika o tome kakve i koliko drastične mjere treba poduzimati kako bismo suzbili pandemiju i sveli broj žrtava na minimum traje od njenog početka, kako u hrvatskoj tako i u svjetskoj javnosti.
Naravno, za sveobuhvatnu evaluaciju pojedinih nacionalnih strategija bit će potrebno sačekati kraj pandemije i usporediti ukupan broj oboljelih, hospitaliziranih i umrlih, relativno po broju stanovnika. Zagovornici blažih mjera ističu i da je nužno usporediti ekonomsku štetu koju su različite zemlje nanijele sebi različitim strategijama, što je legitiman argument. No, za bilo kakvu procjenu efekata ekonomskih posljedica još je prerano jer nijedan ozbiljan stručnjak o tome zasad ne želi iznositi konkretne prognoze.
Hrvatska s najstrožim mjerama ima 5 umrlih na milijun stanovnika, Švedska 86
No budući da podatke o trenutnom broju zaraženih i umrlih već imamo, ma koliko nesavršeni i nepotpuni možda bili, već možemo napraviti preliminarnu usporedbu javnozdravstvene učinkovitosti različitih nacionalnih strategija.
Počnimo od Hrvatske koja je, kako smo već rekli, jedna od zemalja s najstrožim mjerama na svijetu. Hrvatska, gledano relativno na broj stanovnika, ima 390 slučajeva i 6 umrlih na milijun stanovnika, prema stranici Worldometers.info.
Europska zemlja s drugog pola ovog spektra, Švedska, relativno gledano ima 959 slučajeva i 86 smrti na milijun stanovnika.
Danci s puno strožim mjerama od Švedske imaju više oboljelih, ali puno manje mrtvih
Doduše, možda je prikladnija usporedba švedskog modela s njihovim skandinavskim susjedima koji su uveli mnogo strože mjere. Danska, koja još od 18. ožujka ima visokih i nepromijenjenih 80,95 bodova, trenutno ima 1066 potvrđenih slučajeva na milijun stanovnika, dakle mnogo više od Švedske, ali 41 smrt na milijun, što je dvostruko manje od Švedske.
Norveška, koja ima čak 95,24 boda po strogosti mjera, stoji nešto lošije po broju slučajeva, ali mnogo bolje po broju smrti od Danske. Ova skandinavska zemlja ima 1147 slučajeva i 20 smrti na milijun stanovnika.
Švedska uopće ne stoji najgore ni u Europi ni u svijetu, neke zemlje sa strožim mjerama stoje gore od nje
Ipak, to ne znači da Švedska po težini epidemije stoji najgore u Europi ili svijetu, Švedska je u biti tek 18. zemlja na svijetu (ne računajući državice poput San Marina, Monaka ili Vatikana čiji je omjer na milijun stanovnika iskrivljen zbog sićušnog broja stanovnika), odnosno 16. u Europi.
No prema broju umrlih na milijun stanovnika je, opet ne računajući takve mini-države, osma na svijetu. Gore od nje su po ovoj stopi Španjolska, Italija, Belgija, Francuska, Nizozemska, Velika Britanija, Švicarska i Luksemburg, sve zemlje sa strožim mjerama. Pa ipak, Švedska ima veću stopu smrti na milijun stanovnika nego čitav niz zemalja, uključujući SAD ili Iran, što bi trebalo zabrinuti njihove stručne službe.
Unatoč strogim mjerama, Italija ima 302 smrti na milijun stanovnika, Španjolska 339, Francuska 187
Zemlja s najviše umrlih, Italija, ima vrlo visokih 95,24 boda, i to još od 20. ožujka. Nažalost, unatoč tome ima 143.626 potvrđenih slučajeva, od čega 18.729 umrlih. To je čak 2375 slučajeva i 302 smrti na milijun stanovnika. Treba, naravno, uzeti u obzir da je Italija europska zemlja koja je prva ozbiljno pogođena epidemijom, dok su druge imale više vremena pripremiti se.
Španjolska, zemlja s drugim najvišim službenim brojem umrlih (15.843), ima jednak broj bodova kao i Italija, 95,24. Unatoč tome, ima 157.022 potvrđena slučaja. To je 959 slučajeva i 339 umrlih na milijun stanovnika – više od Italije.
Francuska, koja također ima visokih 95,24 boda na Oxfordovoj ljestvici, ima 118.790 slučajeva, od čega 12.228 umrlih i 23.465 izliječenih. To pak znači da ima 1804 slučaja i 187 smrti na milijun stanovnika.
Slovenija stoji lošije i od Hrvatske i od Srbije
Što se zemalja s maksimalnim brojem bodova poput Hrvatske tiče, nama susjedna Srbija stoji otprilike kao i mi: 415 potvrđenih slučajeva i 9 smrti na milijun stanovnika.
Druga naša susjeda, Slovenija, ima 580 slučajeva i 25 smrti na milijun stanovnika, što je lošije i od Hrvatske i od Srbije.
Indija, još jedna zemlja s maksimalnim brojem bodova na ovoj ljestvici, ima 6 slučajeva i samo 0,2 umrla na milijun stanovnika. Pakistan, koji također ima 100 bodova, ima 23 slučaja i 0,4 smrti na milijun stanovnika. Južnoafrička Republika, još jedna zemlja sa 100 bodova, također ima samo 34 slučaja i 0,4 umrlih na milijun stanovnika. Vijetnam pak ima samo 3 slučaja i ravno nula smrti na milijun stanovnika.
Čini se da restriktivne mjere ipak spašavaju živote
Ako pokušamo podvući crtu i usporediti broj umrlih na milijun stanovnika u zemljama s najstrožim mjerama s onim u zemljama s najblažim mjerama, dolazimo do sljedećih brojki: prosjek 14 zemalja s najvišim brojem bodova (100) je 6,8 umrlih na milijun stanovnika te 112,79 zaraženih na milijun stanovnika.
S druge strane, prosjek 14 zemalja s najnižim brojem bodova (od 47,62 do 66,67, uz Veliku Britaniju koja je prethodno imala najblaže mjere na svijetu) je 30,02 umrla na milijun stanovnika – četverostruko više od prve skupine – i 314,15 zaraženih na milijun stanovnika, što je gotovo trostruko više od prve skupine.
Dakle, unatoč faktorima koji otežavaju ovu kompleksnu i nezahvalnu usporedbu, možemo okvirno zaključiti da restriktivne mjere zaista spašavaju živote.
Naravno, ponovimo još jednom, to ne znači da je Švedska gore prošla ili će proći od Španjolske ili Italije, koje je koronavirus posebno teško pogodio. Radi se o usporedbi prosjeka između skupine zemalja s vrha i s dna ove rang-ljestvice.
Valja također imati na umu da pritom govorimo isključivo o dosad poznatim javnozdravstvenim posljedicama blažih, odnosno strožih mjera. Za procjenu ekonomskih posljedica ćemo se ipak još neko vrijeme morati strpjeti.
SAD ima relativno blage mjere i 50 smrti na milijun stanovnika, Britanija 118
Inače, zemlja s daleko najviše potvrđenih slučajeva na svijetu, SAD, također ima relativno blage mjere, sa samo 66,67 bodova na ljestvici.
Broj slučajeva u SAD-u već se popeo na više od pola milijuna, odnosno 1611 slučajeva na milijun stanovnika. A broj smrti je prešao 20 tisuća, što na milijun stanovnika iznosi 62 – dakle, relativno manje umrlih od ekstremno permisivne Švedske, ali daleko više od ekstremno stroge Hrvatske, Srbije ili Slovenije.
Japan ima još manje bodova od SAD-a – 61,9, ali unatoč blizini Kine kao epicentra pandemije, ima samo 53 slučaja na milijun stanovnika i 0,9 umrlih po istoj stopi.
Britanija je imala blaže mjere čak i od Švedske, ali se predomislila
Velika Britanija trenutno sa 71,43 boda nije ni na jednom ekstremu, no u ovom kontekstu je zanimljiva jer je još prije tri tjedna imala najblaže mjere u Europi (33,33 boda), blaže i od Švedske koja je tada imala 42,86 bodova. Podsjetimo, britanska vlada se tada, kao i švedska, vodila strategijom stjecanja takozvanog imuniteta krda.
Drugim riječima, namjeravala je izbjeći karantenu i pustiti mlađi i zdravi dio populacije da se zarazi, preboli covid-19 i stekne imunitet, uz zaštitu najugroženijih skupina – starih i kronično bolesnih. Kad su podaci i nove znanstvene prognoze o stotinama tisuća umrlih pokazali da je takva strategija vrlo opasna i da će dovesti do kolapsa zdravstva, britanski premijer Boris Johnson, koji se u međuvremenu i sam razbolio, promijenio je plan.
Stoga trenutne podatke iz Britanije treba gledati kao kombinaciju posljedica obaju pristupa, prethodnog i sadašnjeg. Britanija ima 1164 slučaja i 145 umrlih na milijun stanovnika, što je, relativno gledajući, više smrti od SAD-a, ali daleko manje od Španjolske, Italije, pa čak i Francuske.
A Kina, koja unatoč najvećoj karanteni na svijetu nikad nije imala više od 80 bodova na ljestvici strogosti mjera (budući da je epidemija bila koncentrirana u provinciji Hubei, a najveći dio zemlje ostao je slabo zahvaćen ili nezahvaćen), ima ukupno 82.940 službeno evidentiranih slučajeva, od čega 3340 umrlih – dakle, 57 slučajeva i 2 umrla na milijun stanovnika. Ipak, i ove podatke treba uzeti sa znatnom dozom skepse, s obzirom na svjedočanstva iz Wuhana prema kojima je broj umrlih u tom gradu daleko veći.
Usporedba nezahvalna zbog nejednakog testiranja, ali i zbog cenzure iz diktatorskih država
Osim toga, kako smo već pisali, više od 43.000 ljudi u Kini testirano je i bili su pozitivni do kraja veljače, nakon čega su stavljeni u karantenu, ali nisu ubrojeni u službeni broj od oko 80 tisuća slučajeva jer Kina u to vrijeme nije ubrajala asimptomatične slučajeve. To bi značilo da je pravi broj potvrđenih slučajeva u Kini oko 120 tisuća.
Slučaj Kine, Bjelorusije, ali i drugih zemalja poput Irana i Rusije samo je podsjetnik koliko je nepouzdano i nezahvalno uspoređivati podatke iz liberalnih demokracija s onima iz diktatura poznatih po cenzuri i zataškavanju.
Još jedna zemlja s dna ljestvice, Rumunjska, koja ima samo 57,14 bodova, ima 327 slučajeva i 16 smrti na milijun stanovnika.
Na broj potvrđenih slučajeva značajno utječe i broj testiranih
Naravno, treba napomenuti da na broj potvrđenih slučajeva uvelike utječe i broj testiranih na milijun stanovnika. Od nabrojanih zemalja Norveška je dosad imala čak 22.326 testova na milijun stanovnika. Slovenija je imala visokih 15.896, a Njemačka je odmah iza nje s 15.730. Italija ih je imala 14.114, Danska 11.050, Španjolska 7593, SAD 7181, Švedska 5416, Francuska 5114, Velika Britanija 4392, Hrvatska 3332, a Srbija samo 1413. I to treba imati u vidu kad uspoređujemo, primjerice, broj slučajeva u SAD-u, Švedskoj, Britaniji ili Hrvatskoj sa zemljama koje imaju mnogo više potvrđenih slučajeva.
Index
