Čini se da je teško naći znanstvenika koji se bavi bakterijama, a da ne tvrdi da se može jesti s WC toaletne daske!
Svi se boje bolesti koje se prenose fekalijma, ali toaletne daske uglavnom su najčišća stvar u kupaonici jer ih najčešće čistimo, kaže dr. Charles Gerba, profesor mikrobiologije na Sveučilištu Arizona, prenosi miss7.hr.
Naravno, Gerba i drugi koji istražuju najprljavije dijelove naše kuhinje, kupaonice, radnog mjesta, automobila i tijela, zapravo ne misle da bi sljedeći obrok trebao biti poslužen na toaletu. Međutim, ako se pitaš koji su najčešće korišteni svakodnevni predmeti najprljaviji, to ti pomaže da promisliš o onim stvarima ili mjestima koje zanemaruješ kad koristiš krpe i sredstvo za čišćenje.
Ili kad razmišljaš kada sve treba oprati ruke. Jedan primjer: ručnik koji visi pored umivaonika.
Bakterije vole rasti na mokrim, vlažnim mjestima, objašnjava Gerba. Ručnici su napravljeni da upijaju vodu, što je dobro za sušenje kože, ali nije toliko dobro kad je riječ o sakupljanju bakterija.
Većina ljudi ne opere ruke kako treba, kaže. Dakle, kad zgrabimo ručnik, utrljamo bakterije u idealno okruženje za rast – a većina ljudi pere ručnike jednom tjedno ili jednom u dva tjedna. A trebali bi sve ručnike prati – i one koje zgrabimo nakon tuširanja – nakon dva dana korištenja, kaže.
Drugi izvor bakterija je mjesto gdje držimo četkice za zube.
Ljudi ih nikad ne peru, kaže Gerba. Prema izvješću javne zdravstvene organizacije NSF International iz 2011. godine, otkriveno je da je 27% „spremišta“ (najčešće čaša ili šalica) za četkice za zube dom za koliformne bakterije – obitelji mikroorganizama koje uzrokuju razne bolesti, uključujući salmonelu i E. coli. U kuhinji je zdravstveni neprijatelj broj jedan – spužvica za suđe.
Zapravo, ta je spužvica najvjerojatnije najprljavija stvar u tvom domu.
Vjerojatno je dom milijunima bakterija, kaže Gerba. NSF se slaže s tim. Znanstvenici su otkrili da 75% spužvica za suđe sadrži koliformne bakterije. Dakle, želimo alat za čišćenje koji možemo baciti u perilicu posuđa kako bi je dezinficirali – poput četke. Isto vrijedi i za daske za rezanje.
Većina ljudi ih samo isplahne ili prebriše, kaže. Ali pranje u perilici – ili deterdžentom – očistit će je temeljito.
Kad je riječ o stvarima koje najčešće dodiruješ, Gerba kaže da je mobilni telefon raj za klice. Istraživanja su otkrila da je jedan od šest telefona kontaminiran fekalnim tvarima, a jednostavno brisanje krpicom i dezinfekcijskim sredstvom dovoljno je da se potpuno očisti.
Kad iziđeš iz svog doma, pazi se kolica u supermarketima. „Gotovo 100 posto kolica je dom E. coli, jer ljudi stalno dodiruju drške nakon što su dirali sirove prehrambene proizvode“, objašnjava Gerba. Kaže da su vrećice za ponovnu upotrebu također prilično gadne – jer ih rijetko ili nikada ne peremo.
Dok deseci svakodnevnih predmeta mogu nadopuniti ovu listu – žniranci, torbice, ključevi od automobila, tipkovnica itd. – nemoj odmah sada panično otrčati u trgovinu i nakupovati brdo kemijskih sredstava za čišćenje, dezinfekciju i sl. Kao prvo, većina njih nije uopće djelotvorna. Drugo – mnogi sadrže tvari koje su povezane s nastankom raka i drugih zdravstvenih problema.
Umjesto toga se radije pobrini da dezinficiraš ruke nakon što napustiš javni prostor. Gerba kaže da većina ljudi pokupi klice kad su izvan svoje kuće. Jednostavnim pranjem ruku kad dođeš kući vjerojatno ćeš smanjiti vjerojatnost da „pokupiš nešto“ za pola, kaže Gerba.
