Kako se bliži održavanje prve Bh. povorke ponosa, tako raste i pritisak onih koji ne podržavaju ovakav vid borbe za svoja prava. LGBTIQ osobe ističu kako su svakodnevno suočene sa strahom od potencijalno nasilje, stigme i diskriminacije, a da je ova povorka upravo borba za društvo bez nasilja i diskriminacije.
Branko Ćulibrk i Selma Kešetović iz Organizacionog odora Bh. povorke ponosa istakli su da je od 1. aprila kada su najavili povorku pa do danas bilo raznih političkih i drugih pokušaja da se izvrši pritisak na javno okupljanja, najavljen je kontraskup, a prisutan je i govor mržnje u javnom prostoru.
“Mi smo u organizovanju Povorke ponosa pristupili vrlo ozbiljno i sama organizacija je počela prije dvije godine, kada smo organizovali inicijalne sastanke gdje smo govorili o vrijednostima i principima Povorke ponosa, o datumu i o svim potencijalnim rizicima koje nosi organizacija jednog ovakvog javnog događaja. Sama najava Povorke ponosa je bila prije pet mjeseci upravo iz razloga kako bismo imali dovoljno vremena da i mi i institucije organizujemo Povorku ponosa u najboljem interesu građana i građanki BiH. Mi se borimo i borit ćemo se za osnovna ljudska prava i niko nema pravo da uskrati zagarantovana ljudska prava, a jedno od njih je i pravo na javno okupljanje”, kazali su nam Ćulibrk i Kešetović.
Sve marginalizovane grupe izložene stigmatizaciji
Naglašavaju da LGBTIQ zajednica u BiH svakodnevno živi u strahu zbog potencijalnog nasilja nad njima zbog seksualne orijentacije, a okolnosti u društvu im samo odmažu da se stvori atmosfera sigurnosti, da je ovo društvo spremno prihvatiti razlike.
“Mi vjerujemo da institucije mogu da iznesu problem potencijalnog nasilja motivisanog homofobijom, kao i da se svi potencijalni pokušaji nasilja sankcionišu u skladu sa Zakonima koja štite naša prava kao ravnopravni građani i građanke BiH. Nasilje nad nama je uzrokovano nedostatkom razumijevanja pozicije marginalizovanih grupa i mi ovdje ne govorimo samo o lezbejkama, gejevima, biseksualnim, trans, interpolnim i queer osobama, jer smatramo da je bilo koja marginalizovana grupa u bh. društvu izložena stigmatizaciji, odbacivanjem i potencijalom nasilju na isti ili sličan način na kojem se pristupa LGBTIQ osobama. Dovoljno je samo da pogledamo na koji način se ponašamo prema migrantima, prema radnicima i radnicima, prema demobilisanim borcima, prema osobama sa invaliditetom i prema svim drugim marginalizovanim grupama koje ustanu i krenu da se zauzmu za sebe”, ističu.
Povećana stopa depresije, imali i slučajeve samoubistava
Do sada su nažalost ove osobe doživjele mnoga negativna iskustva, a njihova prava koja su zagarantovana ustavima, zakonima i konvencijama kršena su nebrojeno puta. Statistike o mentalnom zdravlju LGBTIQ osoba u BiH ne postoje, međutim, imajući u vidu dominantno negativan stav prema LGBTIQ zajednici i u medijima prisutan govor mržnje, može se opravdano pretpostaviti da su LGBTIQ osobe izložene značajnije višem nivou diskriminacije i stresa. Doživjeli su otvoreno odbacivanje od društva, nasilje, sukobe, odbacivanje porodice i prijatelja i brojne druge probleme.
“Ovakva društvena klima i odnos prema LGBTIQ osobama doprinosi povećanju stope depresije i anksioznosti koja se uglavnom pripisuje negativnoj društvenoj klimi, diskriminaciji, institucionalnoj (posljedično i internalizovanoj) homofobiji, a imali smo i slučajeve samoubistava koje su posljedica neprihvatanja i odbacivanja od društva. Ovo su samo neki od problema sa kojima se mi kao LGBTIQ osobe suočavamo i zbog čega je bitno da organizujemo Povorku ponosa i iznesemo ove problem u javnost kako bismo zaustavili ovakav odnos društva prema nama i stvorili povoljniju atmosferu za život ne samo LGBTIQ osobama, nego svima onima kojima su na bilo koji način ugrožena osnovna ljudska prava i stavljeni na marginu društva”, kažu Ćulibrk i Kešetović.
Nažalost, i u javnom prostoru često se stvara pogrešna slika o tome kako će izgledati prva Bh. povorka ponosa. Sve to podstiče mržnju i jačanje netrpeljivosti prema LGBTIQ zajednici u kojem osuđuju organizovanje prve Bh.povorke ponosa.
“Samo činjenica da organizujemo Povorku ukazuje na to da je ovo prvenstveno mirni protestni skup u kojem ukazujemo na neravnopravan položaj LGBTIQ osoba u bh. društvu. Zato smo organizovali medijsku kampanju o tome kako Povorke izgledaju u regionu i u svijetu gdje se vidi da Povorka izgleda kao svaki drugi protest manjine koji se bori za svoja prava. Protestni marš počinje u 12 sati, kada ćemo prošetati ulicama Sarajeva od Vječne vatre do Parlamentarne skupštine, gdje će se marš i završiti”, ističu.
Zajednička borba za društvo bez nasilja
Ova Povorka je prvenstveno organizovana iz LGBTIQ zajednice za LGBTIQ zajednicu iz BiH i drago im je da u ovom momentu uživaju veliku podršku ljudi iz naše zemlje. Pored ambasadora i drugih zvaničnika, podržat će ih i učesnici iz zemalja regije, ali i svijeta kako bi prošetali s njima u znak solidaronosti. Među njima je i veliki broj osoba koje su napustile BiH prethodnih godina.
Iskreno se nadaju da će Povorka ponosa probuditi osjećaj empatije kod građana i građanski BiH, te da će otvoriti prostor za iskreno razumijevanje pozicije marginalizovanih grupa i na neki način podstaći solidarnost u zajedničkoj borbi za ravnopravnije bh. društvo.
“Povorka ponosa ne doprinosi samo poboljšanju položaja LGBTIQ osoba i njihovih prava, nego otvara prostor za poboljšanje generalnog poštovanja ljudskih prava svih građana i građanki naše države. Upravo zbog toga, pozivamo sve dobronamjerne osobe koje su na strani borbe za poštovanje ljudskih prava da nam se pridruže 8. septembra, jer ova borba je zajednička borba svih nas koji želimo društvo bez nasilja, diskriminacije i društvo u kojem ćemo svi biti ravnopravni”, poručili su Ćulibrk i Kešetović.