Priča počinje ovako: Mladi bračni par je konačno kupio stan. Klinac sad ima svoju sobu, a bit će mjesta i za bebu koja je na putu. Nakon finansijskog kreditnog horora koji je protresao Hrvatsku posljednjih godina, kredit su uzeli u kunama, sa fiksnom kamatnom stopom. Šta može poći krivo? Zazvoni telefon.
– Dobar dan, ovdje vaša banka. Zovem da vas obavijestim da će vam od sljedećeg mjeseca rata kredita biti petsto kuna veća.
– Ali ne razumijem, zašto?
– Znate, otvorilo se klizište, koje je uništilo našu poslovnicu, pa sada vi snosite trošak.
– Nevjerovatno!
– I ja kažem, ko je mogao očekivati klizište na tom području?
– Ne, ne, nevjerovatno je da to nama naplaćujete!
– O, pa to vam piše u ugovoru o kreditu…
Ovim karikiranim razgovorom zapravo je opisan srž problematičnog članka ugovora koje su neke od banaka u Hrvatskoj počele stavljati u nove kredite, piše Aleksandar Hatzivelkos za Index.hr.
Radi se, naime, o članku ugovora kojim banka obvezuje dužnika na plaćanje eventualnih, mogućih budućih poreznih opterećenja koje bi država mogla propisati – bankama.
Takva obaveza sa korisnikom kredita ima jednako onoliko veze kao i gore opisana situacija – nikakve. No, to nije spriječilo banke da u novim ugovorima svoje moguće buduće obaveze unaprijed prebace na leđa dužnika.
Prije tri sedmice, hrvatska udruga Franak je otvorenim pismom hrvatskoj Vladi, Ministarstvu finansija i Hrvatskoj narodnoj banci, upozorila kako Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb i Splitska banka u svoje ugovore ugrađuju takvu odredbu. Ove sedmice je pak Zagrebačka banka, nakon brojnih prigovora, počela upoznavati svoje klijente kako ne odustaje od spornog članka, te ako klijenti smatraju da su tim člankom protivzakonito dovedeni u loš položaj – mogu tužiti.
