Njemački kancelar Olaf Scholz u intervjuu za Bild, između ostalog, govorio je o procesu članstva u EU kako Ukrajine, tako i zemalja Zapadnog Balkana među kojima je i BiH.
Odgovarajući na pitanje hoće li Ukrajini biti ponuđen brži put ka članstvu, Scholz je odgovorio negativno.
“To je bio jak signal kada smo odlučili da Moldaviji i Ukrajini proteklog ljeta dodijelimo kandidatski status. Svaki kandidat mora ispuniti potrebne kriterijume da bi postao član EU, a to se odnosi na pitanja pravne države, demokratije i poštovanja ljudskih prava, kao i borbu protiv korupcije,” rekao je Scholz.
Ovo je drugo pojašnjenje u samo sedam dana, nakon što je na siteu Vlade Njemačke objavljen isječak iz Scholzovog govora o tome da će prvo biti potrebno reformisati EU, pa tek onda primiti nove članice.
Konkretno, radi se o tome da se ukine veto u odlukama koje se tiču vanjske politike, odnosno da se umjesto jednoglasnih odluka uvede princip odlučivanja običnom većinom.
Time se kristalizirao jasan stav unutar EU i to na zemlje zapadnog dijela EU, koji žele reformu, jače insistiranje na pravnoj državi, i istočnog dijela EU, koji bi želio primanje novih članica po svaku cijenu, ali bez reformisanja načina donošenja odluka u EU.
Inače, zanimljivo je da je Scholz tokom izborne kampanje u Njemačkoj na jesen 2021, dakle prije rata u Ukrajini, Volodimiru Zelenskom, predsjedniku Ukrajine, na pitanje kada će ta zemlja ući u EU, odgovorio da EU prvo ima obaveze prema zemljama zapadnog Balkana, pa da tek onda može doći Ukrajina na red.
Iako je nakon izbijanja rata Ukrajina dobila kandidatski status po ubrzanoj proceduri, sve su prilike da u evropski blok neće ući prije zemalja Zapadnog Balkana.
