“Uvijek sam osjećao strah i nisam bio slobodan. Nisam bio siguran u sebe, jer nikad nisam mogao sam sebe izgraditi, a ni svoju ličnost izraziti u društvu. Koliko god sam se trudio uvijek se krio taj strah da će neko shvatiti da sam ja gej i da će zbog toga neko diskriminirati i osporiti zbog moje seksualnosti. Koliko god moja seksualnost nije imala veze sa drugim segmentima života ona je mene sputavala u svakom segmentu. Utjecala je na mene psihički, jer je moram kriti i to me je pretvaralo u jednog tihog i povučenog čovjeka. “ ovim svoju priču počinje Halid Gušo koji već neko vrijeme živi sretan i ispunjen život zahvaljujući priznanju, ali i prihvatanju njega u društvu.
Na početku srednje škole je sputavao svoju seksualnost i pokušavao biti ono što nije. Krajem srednje škole je odlučio da prizna prvo sam sebi, a onda i svojim najbližim da je gej. Nije mogao, a ni želio više da nosi taj teret. Kaže kako nije mogao imati taj križ na leđima i glumiti da je ono što nije.
Kako je izgledalo prihvatanje Halida iz Maglaja kao gej muškarca?
“Moja mama je to prihvatila kao normalnu pojavu, ipak sam ja njeno dijete. Nekolicina njih me nije prihvatila, ali mi to nije bilo ni važno, jer moj život je samo moj. Pravi prijatelji su ostali uz mene. Maglaj kao Maglaj je mala sredina, ne znaju šta znači drugačije ili jednostavno nemaju priliku vidjeti drugačije. Nisam nikad tražio da me prihvati moj grad, ali sam tražio neku vrstu poštovanja zbog moje borbe za moj položaj u društvu, a to sam i dobio na kraju. Lijepo je proći gradom i znati da te ljudi cijene zbog onoga što si postigao i tvojih manira koje pokazuješ. “
Njegovo priznanje mu ništa nije oduzelo. Na fakultetu se borio sam za sebe kao i na svakom svom radnom mjestu. Njegov rad i trud su govorili za njega. Njegovo ophođenje prema drugim ljudima je govorilo o njemu kao čovjeku. Priznanjem je doživio unutarnji mir i dobio veću želju da radi, uči i da stvara. Nikada nije bio agresivan sa svojim stavovima i nije ih pokušavao nametnuti u društvu. Ljudi koji su u njegovom okruženju, sa velikom emocijom pričaju o njemu, jer je i on čista emocija.
Oni koji ga prate na društvenim mrežama, mogu pozavidjeti na ljubavi koju ima sa svojom srodnom dušom, koje su se pronašle, baš na vrijeme. Svog Olivera, kako ga zove od milja, upoznao je tri godine prije nego su se vjenčali. Na početku je pronalazio razloge zašto da ne bude s njim, ali od momenta susreta svi ti razlozi protiv su postali razlozi za, pa je shvatio da je on njegova ljubav života.
“Mi se trudimo da svima pokažemo koliko se mi volimo i koliko je važno da i drugi shvate da su to naši životi i da smo najsretniji u svojoj koži. Mi ne želimo da nas pojedini ljudi gledaju kao da kršimo neke tradicionalne norme. Želimo da vide da je svijet puno ljepši kada vlada ljubav i sreća. Mi nikom nećemo ništa loše učiniti. Pomoći ćemo svakom kome možemo. Svima ćemo pružiti osmijeh i ljubav i pokušati ispraviti lošu sliku o gej populaciji. Mi smo izabrali kako da živimo i kako da se ponašamo. Mi odgovaramo za svoje posljedice, a i radujemo se svojim uspjesima. On i ja smo porodica. Vodimo normalan život , prihvaćeni smo u svim segmentima društva i njihovi smo ravnopravni članovi. “
Sada ste vjenčani, kako izgleda gej brak i da li se i dalje suočavaš sa tipičnim bosanskim komentarima?
Gej brak, kao i svaki brak, se temlji na istim principima. Vlada jedna iskrenost i naravno velika ljubav. Vjerujemo jedan drugom i stvaramo zajednički život kroz ostvarivanje zajedničkih ciljeva. Bosanske (zlobne) komentare ne želim i pravim se da ne čujem. Ne želim se pravdati nikome. Ako neko ne želi da prihvati moj način života, to je njegovo pravo. Ni meni se mnoge stvari ne sviđaju, ali ne vrijeđam, ne prijetim i ne pljujem ono što ne razumijem, jer to nemam pravo, ali svakako poštujem. Trebamo se poštovati kao ljudi, kao razumna bića. My life my rules!
Halid kaže kako je Oliver u njemu smirio buntovnički duh i sa sobom donio mir i povjerenje. Podrška mu je u svemu, stalno mu daje vjetar u leđa i raduje se svakom njegovom uspjehu, više nego svom. Valjda je to smisao braka ili veze. “Sva moja snaga leži u njegovoj ljubavi, u njegovom pogledu i osmijehu. Njegovo prisustvo mi daje sigurnost i snagu da napravim sve što zamislim. Kraj Olivera sam ja “ja “, ne moram se mjenjati. Voli me sa svim mojim mana i vrlinama i što je najvažnije cjeni me kao čovjeka. “
Šta je za tebe trenutno najveći problem u bih kada je najavljena parada ponosa u pitanju?
Najveći problem je taj što i jedna i druga strana jako agresivno djeluju. Nema razumijevanja ni sa jedne strane. Svi tjeraju svoja prava. Mi se moramo izboriti za svoja prava, ali ne moramo na prozivke odgovarati prozivkom. Volim reći da sve što trebamo izjaviti, moramo jako lijepo upakovati u jedan paketic i staviti veliku mašnu. Trebamo više staviti akcenat da se mi borimo za svoja prava koja neće razrušiti tuđa. Nadam se da ovo neće preći u neku lošiju sliku i da neće biti nasilja prije parade i za vrijeme parade. Nadam se da će BiH pokazati da je jedna civilizovana zemlja koja je uvijek poštovala različitost i bila spremna.
Iako i dalje vrlo mlad, Halid je zbog onoga što jeste vrlo brzo odratao u društvu. On poručuje svima da trebaju izgraditi svoj identitet i da moraju prvo sami sebi priznati tko su i šta su. Kaže da trebaju pronaći vlastiti mir i krenuti u borbu zvanu ŽIVOT, a rezultat unutrašnjeg mira i vlastite sigurnosti će biti ostvarenje svih životnih ciljeva.
Da postoji jedna stvar na svijetu koju bi mogao promijeniti, šta bi to bilo?
Ja bih samo volio da su se ljudi kroz historiju više bavili time da se razumiju i suosjećaju sa drugima. Da pokušaju naći zajednički jezik, jezik ljubavi i sloge. Mislim da je tlo ove naše planete Zemlje i previse natopljeno krvlju i suzama. Umjesto da su stvarali, oni su uništavali, jer nisu imali razumjevanja i suosjećanja prema drugima. Nikom od nas nije lagan ovaj ovaj život i svako od nas ima svoje probleme. Svakom je njegov problem najteži i baš zbog toga niko ne treba da drugom otežava, nego da pomogne ako može. Podijeli sreću i pokloni osmijeh, sigurno ćeš nekog usrećiti makar na jedan dan.
