Povodom 13. godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića Udruženje ”Mladi muslimani”, Fond ”Bošnjaci” i Muzej ”Alija Izetbegović 1925-2003.” organizovali su danas Studentsku konferenciju o Aliji Izetbegoviću “Bosna prije svega”.
Edhem Bakšić, predsjednik Udruženja ”Mladi muslimani”, kazao je da su konferenciju organizovali u znak sjećanja na rahmetli Aliju Izetbegovića, javlja Anadolu Agency (AA).
– I u znak valorizacije svega što je on učinio za naš narod i našu zemlju. Zamišljeno je da konferencija bude izlaganje devet studenata, do sada neafirmisanih mladih istraživača koji će predstaviti svoja viđenja o radi u životu Alije Izetbegovića – pojasnio je Bakšić.
Prema njegovim riječima, naziv konferencije je “Bosna prije svega” jer su željeli napomenuti državničku ulogu Alije Izetbegovića.
– Željeli bismo istaknuti da moramo gajiti kulturu sjećanja na sve naše zaslužne ljude, a svakako predsjednik Izetbegović je među njima – kazao je Bakšić.
Istakao je da oni nisu zadovoljni koliko se gaji sjećanje na rahmetli Izetbegovića, jer “naša intelektualna sredina nije u stanju da adekvatno odgovori na sve neutemeljene tvrdnje koje se odnose na njegov politički, društveni i državnički angažman”.
Šahin Kerla, direktor Fonda ”Bošnjaci”, kazao je za AA da na konferenciji učestvuje devet studenata od kojih su šest stipendisti Fonda “Bošnjaci” čiji je osnivač rahmetli Alija Izetbegović.
– Osnovan poruka i cilj ove konferencije je da iz ugla mladih govorimo o istini, liku i djelu Alije Izetbegovića. Ono što je karakteristično za naše područje je to da mnogi govore i pišu o Aliji Izetbegoviću, a nisu nikada ni pročitali neko njegovo djelo niti su imali tu čast da se sa njim druže, sarađuju i da ga bolje upoznaju – istakao je Kerla.
Naglasio je da je vrlo važno da se skrene pažnja svima onima koji mogu i žele da utiču da se upoznaju sa likom i djelom Alije Izetbegovića.
– Ono što je tužno jeste da većina njegovih knjiga stoji na policama gdje kupe prašinu, a nisu u funkciji obrazovanja i nauke. Smatramo da bi obavezan dio literature u školama trebala biti djela Alije Izetbegovića. Vrlo je važno da mladi isčitavaju djela Alije Izetbegovića, da se na taj način educiraju i imaju sigurno šta naučiti, vidjeti i doživjeti – dodao je Kerla.
Adnan Žiško, direktor Muzeja ”Alija Izetbegović 1925-2003”, kazao je da su ovih dana obilježavali godišnjicu smrti Alije Izetbegovića.
– Sigurno da na dostojanstven način pokušavamo da obilježimo period i života i smrti Alije Izetbegovića. Ova konferencija jeste plod saradnje tri ustanove, institucije koje su faktički bile vezane za Aliju Izetbegovića kako dok je bio živ tako i u ovom periodu – pojasnio je Žiško.
Naglasio je da je sa ove vremenske distance jako značajno da vidimo kako je Alija Izetbegović posmatrao stvari u BiH u tom periodu.
– Nažalost, u ovom vremenu nema nekih velikih promjena. Iskušenja za BiH su jednaka i sa ove vremenske distance možemo reći koliki je značaj Alija Izetbegović imao za sve bh. patriote, državu BiH, a kada pogledamo i u ovim međunarodnim diplomatskim vodama Alija Izetbegović je sigurno posljednji političar koji je bio omiljen i na Zapadu i na Istoku – poručio je Žiško.
Merjem Brković, studentica treće godine Društveno-političkih nauka na IUS-u, jedna je od devet studenata koji danas izlažu o životu i djelu Alije Izetbegovića kroz naučni rad i istraživanja.
– Svi smo se podjednako potrudili da iznesemo onoliko koliko smo istražili i istinu o Aliji Izetbegoviću kroz ono što je zapravo on bio, bez ikakve maske jer kažu da su masku preuzeli drugi. Moja tema jeste politička vizija Alije Izetbegovića – pojasnila je Brković.
Kroz svoje istraživanje ona će, kako je kazala, pokušati da iznese podatke o njegovoj snazi, ideji i političkoj viziji, tačnije kako je on vidio BiH i njegov narod.
– Najfascinantnije kroz šta sam prošla jeste zapravo snaga njegove ideje, snaga i upornost njegovih djela i to je ono što je mene prvenstveno i podstaklo da studiram ovo, a poslije uložim trud u ovo istraživanje. Ono što je vjerujem sve nas studente podjednako fasciniralo jeste borba za nas, za Bosnu u periodu kada niko nije vjerovao da će Bosna opstati, i u periodu kada je čak izgledalo da Bosna neće ugledati svjetlo jutra. Uložio je toliko snage u nešto što je čak izgledalo nemoguće za opstanak – pojasnila je Brković dodajući da su na istraživanju radili mjesec i po.
