Tuzla

Nastavljena izgradnja Katoličkog kulturnog centra u Tuzli, investicija od tri miliona KM




Nastavljeni su radovi na izgradnji Katoličkog kulturnog centra “Sveti Franjo” u Tuzli, a ukoliko sve bude prema planu, objekat bi u centru grada trebao biti otvoren u naredne dvije godine. Vrijednost cjelokupnog projekta je blizu 3.200.000 konvertibilnih maraka.

Ideju za izgradnju Katoličkog kulturnog centra u historijskom jezgru Tuzle dao je 2006. godine tadašnji gvardijan tuzlanskog Franjevačkog samostana “Sv. apostola Petra i Pavla” fra Zdavko Anđić.

Tadašnja ideja se ogledala u tome da na mjestu gdje je decenijama bila katolička crkva, koja je zbog slijeganja terena pretrpjela velika oštećenja te je 1987. godine morala biti srušena, izgradi centar koji će kroz siluetu simbolizirati ovu crkvu, ali i biti prostor namijenjen za kulturne manifestacije koje Franjevački samostan u Tuzli organizira zajedno sa drugim institucijama.

Pet godina kasnije, odnosno 2011. godine,kamen temeljac položio je konzul Republike Hrvatske u Tuzli Josip Juras, nakon čega su zvanično počeli građevinski radovi.

Centar se sastoji iz dva objekta – u jednom će biti smještena univerzalna dvorana, a drugi će biti namijenjen za prateće sadržaje kao što su prostorije za probe, kafić, biblioteka i kancelarije.

Veći dio posla završen, uložena dva miliona KM

Veći dio posla već je završen, a do danas je uloženo blizu dva miliona KM. Najveći finansijer je Vlada Republike Hrvatske, a potom slijede Vlada Tuzlanskog kantona i Grad Tuzla.

160322109-2_xl
“U junu ove godine smo potpisali ugovore sa dva izvođača radova, odnosno sa dvije firme. Prva firma je dosad okončala 97 posto radova, stakla su postavljena na univerzalnoj dvorani, tako da je centralni dio zatvoren. Druga firma je dobila opsežniji zadatak, odnosno da napravi sve izolacije oko objekta, postavi krovove i šine za kamenu fasadu”, kazao je gvardijan Franjevačkog samostana “Sv. apostola Petra i Pavla” u Tuzli fra Mario Divković.

Divković je kazao da će se za fasadu, odnosno oblaganje vanjskih zidova, koristiti prirodni njemački kamen “schiefer” koji dosad na poručju BiH nije upotrebljivan na objektima.

Veza sa rudarskim krajem

Rok trajanja ovakve vrste fasade je, prema Divkovićevim riječima, 100 godina.

“Zbog činjenice da na području Tuzle usljed zraka i kiše bijela fasada zna pocrniti i izgubiti svoj prvobitni sjaj, mi smo se odlučili za ovu vrstu kamena koji ima boju uglja. Također, ovim pravimo i poveznicu sa Tuzlom kao rudarskim gradom, ali i sa rudnicima i rudarima ovog kraja”, kaže Divković.

Završetak vanjskih radova na univerzalnoj dvorani se očekuje u maju naredne godine, nakon čega bi se moglo pristupiti unutrašnjm uređenju centra.

“Nadamo se da ćemo radove završiti u naredne dvije godine, kada bismo trebali imati svečano otvorenje. Cilj nam je da imamo jedan multifunkcionalan prostor koji se lako može prilagođavati potrebama. Trudimo se da to mjesto otvorimo svakom čovjeku te da pokušamo ponovo kulturu vratiti u život običnog čovjeka, da se naučimo živjeti jedni s drugima i da to bude jedna poveznica svih dobrih ljudi kako grada Tuzle, tako i Tuzlanskog kantona”, ističe.

Gradnja mnogo zahtjevna zbog slijeganja terena

Gradnja cijelog centra je mnogo zahtjevna zbog činjenice da nastaje na prostornoj cjelini gdje je svojevremeno zabilježeno slijeganje terena.

Temelji su napravljeni sa podzemnim etažama, čime je stvorena mogućnost da se objekat u budućnosti može nivelirati ako dođe do značajnijih slijeganja.

“Poznavajući stanje na terenu arhitekt Juro Pranjić univerzalnu dvoranu je sačinio od tri dijela. Ona ima duple temelje i u slučaju kada bi bilo slijeganja ili pomjeranja tla, pomoću posebnih dizalica cijela zgrada bi se mogla ispraviti, kao što je svojevremeno bio slučaj sa pravoslavnom crkvom u Tuzli koja je ispravljena”, objašnjava Divković.

Svakih šest mjeseci se vrši provjera fizičkog stanja dijelova objekta koji su izgrađeni, a trenutni podaci su ohrabrujući jer govore da se slijeganje stabiliziralo.

Dva objekta Katoličkog kulturnog centra “Sveti Franjo” u Tuzli bit će povezana alejom franjevaca koji su dali doprinos kulturnom identitetu BiH.

(Izvor: Klix.ba)

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button