Uklanjanje barikada na sjeveru Kosova pozdravili su međunarodni dužnosnici SAD-a i EU-a, tražeći da sada obje strane odustanu od teških riječi, smire strasti i ubrzaju dogovore do postizanja konačnog sporazuma o normalizaciji odnosa.
Vjerujem da je sada riješen problem, ali tenzije ostaju visoke i stupanj nepovjerenja veći je nego ikada, izjavio je za portal Politico posebni izaslanik EU-a za pregovore Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, komentirajući odluku o uklanjanju barikada.
Sada je “zaista važno da ne dopustimo da situacija sklizne u novu krizu”, rekao je Lajčak, naglasivši da je nužno da čelnici Srbije i Kosova “kreiraju ozračje koje će donijeti produktivnu diskusiju o normalizaciji odnosa”.
Lajčak je prethodnih tjedana, u koordinaciji s dužnosnicima SAD-a i NATO-a, nastojao uvjeriti Beograd i Prištinu da odustanu od zapaljive retorike, incidenata i spriječe moguće sukobe.
Portal Politico navodi kako, premda Srbi uklanjaju barikade, sada rastu sumnje da bi dijalog uz posredovanje EU-a mogao biti okončan do roka postavljenog za ožujak 2023. godine.
Lajčak naglašava da diplomatski napori neće prestati, napominjući da je ožujak određen kao rok kako bi se “ukazalo na ozbiljnost namjera” da se postigne sporazum.
Srbijanski predsjednik Vučić izjavio je u petak da je tijekom jutra razgovarao s predstavnicima EU-a i “zamolio ih da povedu računa, jer je situacija na Kosovu i Metohiji mnogo opasnija i teža nego što se misli”.
“Bojim se neodgovornosti europskih predstavnika i bahatosti prištinskih vlasti”, rekao je Vučić novinarima u Beogradu, nakon što je primio jednog od Srba koje je su vlasti u Prištini oslobodile iz pritvora.
Kosovo, bivša pokrajina unutar Srbije u nekadašnjoj Jugoslaviji, proglasilo je 2008. godine neovisnost koju službeni Beograd, uz potporu Rusije i Kine, ne priznaje i odbija se suglasiti o članstvu Kosova u UN-u i međunarodnim organizacijama.
Hina podsjeća kako državnost Kosovu ne priznaje stotinjak članica UN-a, među kojima i pet članica Europske unije, te Vatikan.
Beograd inzistira na dosljednom provođenju Briselskog sporazuma, postignutog 2013. pod pokroviteljstvom EU-a kojim se Priština obvezala na stvaranje zajednice općina sa srpskom većinom na Kosovu.
Sporazum nikad nije proveden jer se dvije strane ne mogu dogovoriti kako bi uopće funkcionirala ta asocijacija za koju Priština tvrdi da bi mogla dovesti do paralelne izvršne vlasti pod kontrolom Beograda.
Na stolu je trenutačno i tzv. plan Macron-Sholz kao prijelazno rješenje do postizanja konačnog pravno obvezujućeg sporazuma koji Priština u konačnici vidi kao međusobno priznanje i članstvo u UN-u.
Beograd, pak, inzistira na kompromisu i “crvenim linijama” pod kojim podrazumijeva poštivanje dosadašnjih sporazuma, te Rezolucije 1244 VS-a UN-a kojom su okončani ratni skuobi na Kosovu potkraj 90-ih godina prošlog stoljeća.
