Federalno ministarstvo zdravstva u suradnji s Međunarodnom organizacijom za migracije u BiH (IOM) i Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) organiziralo je konferenciju na kojoj je razgovarano o zdravlju migranata u BiH – izazovima i mogućnostima u vezi sa tim.
Šefica IOM-a u BiH Laura Lungarotti okarakterizirala je taj skup kao priliku za razgovor o nastojanjima što ih Bosna i Hercegovina ulaže da bi se zaštitilo zdravlje migranata i pružila pomoć. Po njenim riječima, u zdravstvenim sistemima u BiH vodi se računa o zdravlju migranata a to se moglo posebno vidjeti u jeku pandemije COVID-19.
– BiH je dobar primjer nastojanja da se migranti uključe u programe zdravstvene zaštite. Vidjet ćemo na konferenciji koji su izazovi, ali i mogućnosti po pitanju zdravstvene zaštite migranata te kako se taj jako dobar model u BiH može preslikati i drugdje kad se govori o zaštiti zdravlja migranata – naglasila je Lungarotti u izjavi novinarima prije početka konferencije.
Ističe da IOM surađuju s institucijama vlasti na raznim nivoima u BiH, ali i sa agencijama UN-a i Danskim vijećem za izbjeglice – organizacijom koja iz nevladinog sektora pruža zdravstvene usluge migrantima.
Na upit novinara o povećanom broju migranata u BiH, Lungarotti kaže da je ‘ipak njihov broj još u okvirima raspoloživih kapaciteta u zemlji’ te da se mijenja i profil migranata u BiH.
– To je fenomen koji treba prihvatiti kao pitanje kojim je potrebno upravljati cijelo vrijeme, radije nego shvatati ga kao neku vanrednu situaciju. Konferencija poput ove jeste i prilika da se razmotre sva ta pitanja i da se razmotri upravo taj fenomen odnosno da dođemo do dugotrajne vizije kako upravljati tim fenomenom – naglasila je.
Pomoćnik federalnog ministra zdravlja Goran Čerkez kaže da su migracije globalna tema, a BiH je samo jedna od zemalja koja se nalazi na putu kojim prolaze migranti. Kako je kazao, zdravlje je nerazdvojivo od migracija.
– Svi ti migranti kreću na dug put. Sredina i okruženja kroz koja prolaze i odgovor stanovništva zemalja kroz koje prolaze, na neki način, utječu na njihovo zdravlje. Te socijalne determinante, koje ne zavise isključivo od zdravstvenog sistema, u velikoj mjeri definiraju njihovo zdravlje. Ujedno i oni utječu na zdravlje stanovništva jer sa sobom mogu nositi neke rizike. U BiH, u pandemiji, imali smo migrantsku krizu u punom jeku ali kvalitetnim odgovorom zdravstvenog sistema ali i UN-ovih organizacija i nekih od nevladinih organizacija uspjeli smo to održati pod kontrolom – kazao je.
Za ovu konferenciju kaže da je način i mjesto za razgovor o tome šta zdravstveni sistem, zajedno sa partnerima, može uraditi bolje i šta može uraditi za zdravlje migranata i njihov bolji osjećaj.
– Ujedno, ne smijemo to zaboraviti, šta možemo uraditi i za stanovništvo u mjestima gdje ima veći broj migranata. Ne treba zaboraviti da i veliki broj stanovništva BiH također migrira. Sve su to teme o kojima ćemo razgovarati, zajedno sa našim partnerima – istaknuo je.
Predstavnik WHO-a za Bosnu i Hercegovinu Erwin Cooreman naglasio je da globalno gledano migracije nisu ništa novo, ljudi odlaze iz zemalja porijekla iz raznih razloga, ali bez obzira na sve njihovo zdravlje je najbitnije.
– Migranti su specifična ranjiva populacija, ali to ne znači da im treba dati privilegije u odnosu na domaće stanovništvo. Potrebna im je, kao i domaćem stanovništvu, zdravstvena zaštita. Na tom putu migranti prolaze kroz razne situacije, neki od njih nosi psihički odnosno mentalni teret. Trebamo voditi računa o zdravstvenim potrebama migranata, da ne bi stvorili dodatno opterećenje za domaće stanovništvo – naglasio je.
Postoji i mnogo prilika koje, kako je kazao, migranti nose sa sobom poput vještina koje posjeduju, nove ideje i inovacije koje se sigurno mogu iskoristiti za dobrobit zemlje domaćina.
Konferencija ‘Zdravlje migranata: Izazovi i mogućnosti’ održava se 20. i 21. oktobra na Ilidži, a u organizaciji je sudjelovala i Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH.
