Legalizacija marihuane u medicinske svrhe u BiH i ekonomski je opravdana, posebno ako se kontrola nad tržištem prepusti u ruke privatnog sektora, a država postavi kao zakonodavac koji vrši nadzor, saglasni su ekonomski i pravni stručnjaci.
Kako pišu Nezavisne, BiH je na nekoliko ključnih koraka od legalizacije ove supstance, a trenutno se čeka potez resornih entitetskih ministarstva, a zatim i Vijeća ministara BiH, te na kraju – Parlamenta BiH.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić, kazao je da pozitivni primjer iz Evrope, kao što su Holandija i Portugal, govore u korist legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, te da bi to imalo nekoliko pozitivnih posljedica, od kojih prednjači razbijanje monopola mafije.
„S jedne strane podstiče se razvoj medicinskog turizma, jer u BiH bi dolazili ljudi da konzumiraju supstancu, pod uslovom da dokažu da su medicinski slučajevi. Sa druge strane, to razbija ekonomski monopol od strane mafije ili drugih organizacija koje trenutno koriste činjenicu da je supstanca zabranjena“, kazao je Čavalić.
Ističe da je suština da bi se legalizacijom razbilo crno tržište, marihuana bi se stavila u legalne tokove, povećala bi se naplata poreza te se unapređuju kvalitet i standard proizvoda.
Dodaje da bi se kontrola nad tržištem, svakako, trebala staviti u ruke privatnog sektora.
„Država tu treba da se pojavi u formi agencije koja vrši nadzor, a sa druge strane koja bi uredila zakonsku regulativu. Iskustva pokazuju da treba omogućiti zdravu konkurenciju privatnog sektora“, rekao je Čavalić.
Navodi da iskustva drugih zemalja, kao što je Kanada, pokazuju da se već u prvoj godini nakon legalizacije privatni sektor veoma brzo formira.
„Na početku dolazi do intenzivnog rasta privatnog sektora u toj oblasti jer su marže visoke. Nakon nekoliko godina marže se stabilizuju, što znači da određena privatna preduzeća propadaju, a ostaju ona najuspješnija koja nude najbolji proizvod“, objasnio je Čavalić.
Banjalučki advokat Aleksandar Jokić, kazao je da bi najjednostavnije bilo da se legalizacija marihuane u medicinske svrhe reguliše posebnim zakonom.
„Bilo bi neophodno odrediti ko može da koristi proizvod, ko da ga uzgaja i obrađuje, ko izdaje dozvole i na kraju ko i pod kojim uslovima može proizvod da prodaje“, rekao je Jokić.
Saglasan je da proizvodnju, obradu i prodaju marihuane treba da radi privatni sektor uz dozvolu države.
„Smatram da bi upravo zbog prepuštanja privatnom sektoru ekonomski efekti bili veći nego da to država obavlja, a posao države, pored izdavanja dozvola, treba da bude vršenje nadzora nad proizvodnjom, obradom i prometom“, zaključio je Jokić.
Predsjednik Skupštine Udruženja Zmajevo srce iz Tuzle Omer Isović, kazao je da cijena kanabisovog ulja na crnom tržištu u BiH doseže od 400 do 700 eura.
„U zemljama koje su legalizovale kanabis cijene ulja ove biljke se kreću od 30 do 50 eura“, rekao je Isović.
Dodaje da oboljeli koji se liječe kanabisovim uljem proizvod nabavljaju s Kosova i iz Slovenije.
„Postoje dva izvora iz kojih ljudi u BiH nabavljaju kanabisovo ulje – jedno je s Kosova, koje je bolje kvalitete, a drugo iz Slovenije, ali niže kvalitete“, kazao je Isović.
Ističe da je u posljednjih nekoliko mjeseci primjetno da u kanabisovo ulje stavljaju olovo kako bi se dobilo na težini, a pritom se ugrožava zdravlje već bolesnih ljudi.
„Ljudi prodaju stanove, uzimaju kredite da bi se mogli liječiti. Legalizacijom prije svega dobijamo mogućnost da se ljudi kvalitetno liječite, a pored toga bilo bi uništeno crno tržište“, rekao je Isović za Nezavisne.
