Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, obratio se na Trećem summitu Međunarodne krimske platforme u Kijevu.
Na početku je poručio kako mu je ogromna čast što sa tog mjesta može poslati jasnu i nedvosmislenu poruku podrške ukrajinskom narodu u borbi za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Poručio je kako to uključuje i Krim.
“Dolazim iz zemlje koja je također bila žrtva agresije i pokušaja nasilnog otimanja teritorije. Kao i u slučaju Ukrajine, vojnoj agresiji daleko jače i veće vojne sile prema Bosni i Hercegovini prethodila je politička, medijska, ekonomska i svaka druga agresija, uključujući i onu kulturološku – pokušaj poricanja kulturološkog identiteta Bosne i Hercegovine i njenih naroda, predstavljajući ih kao izmišljene, bez obzira na hiljadugodišnju historiju postojanja bosanske državnosti. Čak su i okolnosti agresije na Ukrajinu i moju zemlju slične,” započeo je Komšić.
Prisutne je podsjetio da su u februaru 1992. godine, bosanskohercegovački građani glasali na referendumu birajući nezavisnu i suverenu, multietničku, demokratsku, evropsku Bosnu i Hercegovinu.
“Taj demokratski izražaj volje velike većine građana moje zemlje dočekan je agresijom, etničkim čišćenjem, logorima, genocidom u Srebrenici, opsadom glavnog grada Sarajeva,” dodao je.
Potom je podvukao paralelu sa ukrajinskim slučajem.
“Dok smo pratili događaje u Kijevu krajem 2013. i početkom 2014. godine, kada su demokratskim putem Verkhovna Rada i građani Ukrajine jasno poslali poruku da žele svoju zemlju iščupati iz vazalskog odnosa prema Rusiji te je usmjeriti ka slobodnom dijelu svijeta i Evropskoj uniji, pribojavali smo se sličnog scenarija koji smo iskusili dvadeset godina ranije – ilegalne agresije i pokušaja aneksije suverene ukrajinske teritorije,” nastavio je.
Podcrtao je da su ova djela bila jasno kršenje člana 2. Povelje Ujedinjenih nacija, Helsinškog završnog akta, kao i Sporazuma o prijateljstvu između Rusije i Ukrajine.
“Nažalost, otimanje Krima, praćeno etničkim čišćenjem i brojnim drugim kršenjima ljudskih prava i sloboda, bilo je samo uvertira za nastavak agresije koja je uslijedila u februaru 2022. godine. Ovaj put, cilj agresora je bio i ostaje svrgavanje demokratski izabranih ukrajinskih vlasti, potčinjavanje ukrajinskog naroda režimu u Kremlju. Zajedno, moramo se oduprijeti takvim nakanama i zaštititi osnovne principe međunarodnog prava i poretka, od kojih zavise sigurnost, stabilnost i prosperitet kompletnog svijeta. Nepovredljivost državnih granica, kao i politička nezavisnost suverenih zemalja, moraju biti kolektivno zaštićeni. Oko ovih stvari ne smije biti kompromisa. Braneći svoje pravo da postoji i bude slobodna, Ukrajina danas plaća ogromnu cijenu odbrane tih osnovnih principa. Zato moramo biti glasni i jasni u podršci Ukrajini i osuđivanju agresora. Hvala vam za pažnju. Slava Ukrajini!” poručio je Komšić na kraju.
Podsjetimo, Komšić, zajedno sa članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem ovih dana boravi u Ukrajini, po prvi put nakon početka ruske agresije na tu zemlju.
Jučer su se, između ostalog, susreli sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskom, obišli Kijev i Buču, gdje su se poklonili tamošnjim žrtvama.
