Međunarodni krvični sud za bivšu Jugoslaviju ili Haški tribunal osnovan Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti UN 25. maja 1993. godine. Od 2008.godine Republika Hrvatska nestalna je članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Vijeće sigurnosti sastoji se od 15 zemalja članica UN-a; od toga pet stalnih (Sjedinjene Američke Države, Kina, Francuska, Velika Britanija i Rusija) i deset nestalnih članica.
Nestalne članice postavlja Opća skupština ako zadovoljavaju određene kriterije, kao što je između ostalog, a jedan od glavnih, kriterij doprinosa međunarodnom miru i sigurnosti.
Izjavom da bi potvrđivanje udruženog zločinačkog poduhvata od strane Haškog tribunala, u slučaju presude ” haškoj šestorci”, značilo gubljenje kredibiliteta Tribunala, predsjednica Hrvatske je direktno pokazala da dovodi u pitanje dignitet odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija koje je osnivač Haškog tribunala, ali i ugrozila jedan od osnovnih kriterija zbog kojih jedna članica UN-a može postati i članicom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija – doprinos međunarodnom miru i sigurnosti.
Predsjednica Republike Hrvatske ne poštujući dignitet Vijeća sigurnosti UN-a svrstala je Republiku Hrvatsku među paradržavne tvorevine koje nisu priznate od strane Ujedinjenih nacija i koje ugrožavaju međunarodni mir i sigurnost, poput takozvane “Islamske države”, i sličnih, pišu Vijesti.ba.
Upravo su zločini HVO-a u Bosni i Hercegovini u duhu takozvane “Islamske države”, u čije je društvo Grabar Kitarović negirajući kredibilitet Haškog tribunala i kredibilitet Vijeća sigurnosti UN-a, Hrvatsku svrstala.
Ubijanja, klanja i silovanja, bacanje žive djece u logore kao i barbarsko uništavanje kulturno- historijskog naslijeđa – sve ono što ISIL danas radi.
Stoga kada se ima u vidu da je Republika Hrvatska potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ( Dejtonski mirovni sporazum) zabrinjavajuće je da predsjednica republike koja je potpisnica ovog sporazuma, očito ne poštuje ni Ujedinjene nacije niti Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju koji je ovlašten da vodi sudske postupke na prostoru bivše Jugoslavije.
Prema tome, ako predsjednica Republike Hrvatske dovodi u pitanje kredibilitet Haškog tribunala, sljedstveno tome, Vijeća sigurnosti UN-a i UN-a kao takvog, s kojim pravom se može reći da Republika Hrvatska poštuje Dejtonski mirovni sporazum, i s kojim pravom, shodno tome, doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti.
Uzimajući u obzir ovaj grubi nasrtaj na dignitet Ujedinjenih nacija, a znajući da je Republika Hrvatska potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, ambasador BiH pri UN bi po svojoj službenoj dužnosti morao informisati Vijeće sigurnosti UN-a o stavovima hrvatske predsjednice koji u krajnjem cilju mogu dovesti do ugrožavanja mira i sigurnosti na ovim prostorima.
