Farmaceutske kompanije ulile su nam nadu u masovnu imunizaciju na koronavirus. Ali hoće li nas jedno cijepljenje štititi od zaraze cijeli život ili samo nekoliko mjeseci?
Vijesti o razvoju cjepiva zvuče odlično. Kandidati Moderne i Pfizera nude 90 postotnu zaštitu od covida-19, a cjepivo AstraZenece najmanje 70 postotnu.
I dok oprezno gledamo prema životu poslije pandemije, nadajući se da će je cjepivo pretvoriti samo u sjećanje, glavno je pitanje koliko će dugo ljudi biti zaštićeni od virusa, prenosi Hina.
Za odgovor je još prerano jer dosad nije moglo biti dugoročnih studija.
Sterilni i klinički imunitet
U nedavno objavljenoj studiji kalifornijskog Imunološkog instituta La Jolla provedenoj na zaraženim ljudima utvrđeno je postojanje antitijela i T-stanica – dvaju glavnih oružja ljudskog imunosnog sustava, najmanje pet mjeseci nakon zaraze, čak i u onih s blagim simptomima.
To su ohrabrujući podaci, s obzirom na to da naš odbrambeni sistem ima više različitih načina djelovanja, rekao je Thomas Jacobs s Instituta Bernharda Nochta za tropsku medicinu iz Hamburga.
Ova studija ukazuje na postojanje sterilnog imuniteta, odnosno onog koji uništava virus prije nego što prodre u stanice, rekao je Jacobs. A odgovarajuća bi cjepiva čak mogla izazvati bolji odgovor antitijela nego prirodna infekcija, naglasio je.
Uz to je odgovor T-stanica, to jest specifičnih limfocita za borbu s virusima, trajao više mjeseci, što ukazuje na razvoj kliničkog imuniteta, kaže Jacobs. To znači da će pacijenti imati samo blage simptome poput onih nalik prehladi.
No na temelju toga ne možemo pretpostaviti da će cjepivo zajamčiti doživotni imunitet.
“Ova saznjanja su obećavajuća, jer ako prirodna infekcija virusom može izazvati snažan odgovor T-stanica, to bi moglo značiti da će cjepivo postići isto”, rekla je Fiona Watt, predsjednica britanskog Medicinskog istraživačkog vijeća u stručnome časopisu British Medical Journal.
Cjepivo stvara jači imunitet
Carsten Watzl, imunolog na Leibnizovom institutu u Dortmundu, kaže da je čovjek nakon infekcije blažim koronavirusima, poput onih koji izazivaju prehladu, obično zaštićen godinu do godinu i pol.
“No ne možete uspoređivati imunosnu reakciju organizma nakon prirodne infekcije s onom koja će uslijediti nakon cijepljenja jer je potonja puno učinkovitija”, rekao je Watzl, glavni tajnik Njemačkog imunološkog društva, istaknuvši kako se ljudi zato nadaju da će cjepiva zajamčiti dulji imunitet.
Za rizične skupine, poput korisnika domova za starije osobe, važnije je stvoriti cjepivo koje će zajamčiti sterilan imunitet, dok bi za opću populaciju klinički imunitet vjerojatno bio dovoljan, kazao je Jacobs.
Zasad nije poznato hoće li cjepivo spriječiti širenje virusa.
“U slučaju jakog odgovora antitijela, to je malo vjerojatno”, kazao je Jacobs, dodavši da bi kod kliničkog imuniteta mogao postojati takav rizik, ali će za utvrđivanje te činjenice biti potrebno provesti dodatne studije.
Imunolog Watzl kaže da će cjepiva najprije globalno smiriti situaciju.
“Čak i ako populacija bude zaštićena samo dvije godine, svi koji žele mogu se cijepiti ponovno i bez sumnje, više ne bismo imali pandemiju”, rekao je.
