Epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo FBiH Andrea Jurić naglasila je za Fenu da se nabavka vakcina vrši posredstvom kantonalnih ministarstava zdravstva i kantonalnih zavoda za javno zdravstvo.
Dodaje da su, shodno tome, procesi nabavke u raznim kantonima u različitim fazama nabavke i distribucije.
“Količine vakcina planiraju kantoni, u odnosu na broj pacijenata koji pripadaju rizičnim grupama odnosno pacijenata kojima se strogo preporučuje vakcinacija zbog njihovog već narušenog zdravstvenog stanja ili zbog životne dobi (65+) i naravno u odnosu na budžet. Pripadnici ostalih skupina u populaciji, kao i zdrave osobe, također se trebaju vakcinisati, ali na vlastiti trošak”, naglasila je.
Doktorica Jurić kaže da, ljudi koji trenutno imaju povišenu tjelesnu temperaturu trebaju odgoditi vakcinisanje. A za ostale probleme, u smislu alergija na lijekove ili nekih drugih akutnih bolesti, trebaju provjeriti s ljekarom da li se mogu vakcinisati.
“Vakcinisati se mogu u pripadajućim domovima zdravlja, u dogovoru sa porodičnim ljekarom ili higijensko-epidemiološkom službom unutar doma zdravlja”, navodi.
Precizira da će imunološki sistem (prirodni tjelesni sistem odbrane) stvoriti vlastitu zaštitu od bolesti (protutijela), kod većine vakcinisanih osoba.
“Naravno imunitet protiv gripe nije zagarantiran u sto posto primjene jer, osim kvalitete vakcine, stvaranje imuniteta ovisi i o stanju imuniteta osobe koja prima vakcinu odnosno njene mogućnosti da adekvatno reagira na vakcinu. Niti jedan sastojak vakcine ne može uzrokovati gripu”, upozorila je.
Doktorica Jurić ističe da se primjena vakcina temelji na službenim preporukama. Na području FBiH odnosi se na starije od 65 godina te kronične bolesnike.
Naglašava da je gripa bolest dišnog sistema koja se može brzo proširiti, a uzrokuju je različiti sojevi virusa koji se mogu mijenjati svake godine.
“Zbog mogućih promjena u cirkulirajućim sojevima virusa gripe, vakcinisanje se preporučuje svake godine. Najveći rizik obolijevanja od gripe je za vrijeme hladnih mjeseci, između oktobra i marta. Ako se ne vakciniše u jesen, razumno je učiniti to sve do proljeća budući da se sve dotad može oboljeti od gripe. Porodični ljekar preporučit će najbolje vrijeme za vakcinisanje, u odnosu na trenutno zdravstveno stanje i eventualno prisutne hronične bolesti”, kazala je.
Kako naglašava u najvećem postotku, dvije do tri sedmice nakon vakcinacije, postiže se zaštita od četiri soja virusa koji su sadržani u vakcini.
“Ako ste bili izloženi virusu gripe, neposredno prije ili poslije vakcinacije, postoji mogućnost obolijevanja zbog toga što je razdoblje inkubacije (vrijeme ulaska virusa u organizam, a bez prisutnosti simptoma bolesti) nekoliko dana. Vakcina neće zaštititi od obične prehlade, niti bolesti nalik gripi”, naglasila je epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo FBiH Andrea Jurić.
Osim vakcinacije, kao specifične mjere zaštite od gripe, savjetuje se i izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorijama (kad god je to moguće) u kojima ima mnogo ljudi jer se tad intenzivira kapljični put prenošenja. Treba izbjegavati bliski kontakt sa osobama koje su eventualno oboljele, da bi se spriječilo prenošenje bolesti.
U cilju sprečavanja zareze virusom gripe stručnjaci savjetuju i kaloričnu ishranu, što više vitamina, svježe voće i povrće, što više tečnosti… Ne treba zanemariti niti opću i ličnu higijenu (pranje ruku). Prljavim rukama ne dodirivati sluznicu, a važna je ventilacija i provjetravanje prostorija.
Izvor:Klix.ba
