U augustu 2019. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 816.926, od čega je 349.106 žena, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Međutim, kada govorimo o razlikama u platama između muškaraca i žena, prije nekoliko godina vršena su razna istraživanja kojima je utvrđeno da žene zarađuju manje nego muškarci.
Tako je Međunarodni servis za istraživanje visine plata Paylab 2018. godine analizirao plate muškaraca i žena te došao do podatka kako žene zarađuju od 2 do 11 posto manje nego muške kolege na istom radnom mjestu u zemljama centralne i istočne Evrope, u Srbiji, Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Latviji, BiH, Estoniji, Litvaniji, Hrvatskoj te Finskoj.
To se u najvećoj mjeri pripisuje činjenici da žene više rade u sektorima i na pozicijama na kojima generalno zarađuju manje, pojašnjava nam ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Nedostatak samopouzdanja u promicanju vlastitih interesa
Tokom istraživanja došlo se do zaključka da je nedostatak asertivnosti u promicanju vlastitih interesa jedan od glavnih razloga zašto žene zarađuju manje od muškaraca.
“Kada analiziramo odnos između prosječnih zarada muškaraca i žena, moramo uzeti u obzir nekoliko faktora. Prva stvar je da su razlike u platama determinisane izborom, to znači izborom žena i muškaraca koju će profesiju izabrati, kojoj poziciji teže i koliko će se posvetiti datoj poziciji. Dalje, na date izbore utječu dvije grupe faktora, a to su društveni i biološki. Društveni faktori kažu da je slabija pregovaračka moć žena na radnom mjestu, manje se bore za visinu plate”, govori Čavalić.
S druge strane, kada je riječ o biološkim faktorima, nastavlja Čavalić, postoje predispizicije koje pokazuju da žene ne žele dovoljno da se posvete karijeri, odnosno prioritet daju odgoju djece i porodici.
“Pokazano je da žene manje biraju STEM oblasti, odnosno poslove iz oblasti nauke, tehnologije, inžinjeringa i matematike. Tu postoji norveški gender paradoks koji pokazuje da čak i ako imate apsolutnu mogućnost izbora, naprimjer u Norveškoj, i ako nemate mogućnost izbora kao naprimjer u Saudijskoj Arabiji, težite određenim oblastima i djelatnostima koje nužno ne spadaju u STEM”, pojašnjava Čavalić.
Statistički gledano, dodaje on, to znači da muškarci više teže poslovima kao što je programerski posao.
Ohrabrivati djevojke da se bave programiranjem
“Ukoliko želimo riješiti problem nejednakosti plata, to treba riješiti na način da ohrabrujemo djevojke da se više bave programiranjem. Ako su muškarac i žena na istoj poziciji, to ne znači da će žene biti manje plaćene, nego da žene biraju profesije koje su generalno manje plaćene”, smatra Čavalić.
S ovim zaključcima podudaraju se i podaci Agencije za statistiku BiH iz augusta 2019. godine koji pokazuju da žene, istina, biraju manje plaćene poslove.
Tako je najviše žena zaposleno u oblasti obrazovanja (41.302), zdravstva (38.798), prerađivačke industrije (61.680) i trgovine (76.806), dok je naprimjer u oblasti informacija i komunikacija od ukupno 21.788 zaposlenih, samo 8.070 žena.
Izvor: Klix.ba