U kući udaljenoj dvadesetak metara od novotravničke nekropole Maculje stanuje Muhamed Brljak. Osim što su oko nekropole nedavno zasađeni borići i pokošena trava, Brljak ističe da u proteklih godinu dana nije vidio nikakve druge radove na njenom uređenju i zaštiti.
“Bilo je govora da će se raditi na uređenju prostora oko samih stećaka, no stanje je isto kao i prije godinu dana. Ništa se uglavnom ne dešava na uređenju prostora. Turisti povremeno dolaze, kratko se zadrže, uslikaju par fotografija i odoše svojim putem…”, priča Muhamed Brljak.
A zašto 117 stećaka u nekropoli Maculje čeka bolje dane i godinu dana nakon upisa na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a, u Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH objašnjavaju procedurama.
Predstavnik Komisije Mirzah Fočo kaže da je početkom ove godine formiran koordinacijski odbor, u čijem je sastavu, osim Komisije, nekoliko državnih i entiteskih zavoda i ministarstva koji su zaduženi za provedbu plana upravljanja i zaštite nekropola, upisanih na Listu svjetske baštine.
“Koliko smo upoznati, trenutno su planirane aktivnosti na čišćenju od samonikle vegetacije i postavljanju informacione ploče. To je bilo planirano za Međunarodni dan spomenika, ali su nas snježne padavine u tome spriječile. Dakle, neke veće aktivnosti očekuju nas u narednom periodu, poput definiranja načina zaštite kamena, što će i biti tema velike konferencije, čiji će domaćin biti Crna Gora”, ističe Fočo.
Kako je rekao, Maculje se, poput većine nekropola u Bosni i Hercegovini, nalaze u lošem stanju jer na njima dugo vremena nije poduzimano ništa od konzervatorsko-restauratorskih radova.
Ovo je postupak koji nas tek očekuje u narednom periodu i možda je dobro da nismo ove intervencije poduzimali kako ne bismo oštetili ta dobra, jer je svako oštećenje nenadoknadiva šteta”, dodaje Fočo.
U Komisiji, također, tvrde da je od predstavnika lokalnih vlasti zatraženo da u nekropolama ništa ne rade samoinicijativno, bez odobrenja.
Lokalna zajednica u Novom Travniku to je većim dijelom ispoštovala, ali načelnik Općine Refik Lendo tvrdi da to ne znači da se ništa nije radilo.
“Jesmo nešto uredili, ne sve šta je trebalo, ali smo nešto zasadili, zagradili i očistili. Treba tu obezbijediti dosta financijskih sredstava, ali i u našem budžetu smo planirali sredstva za te namjene”, kaže Lendo.
I dok se čeka da stećci kod Novog Travnika dobiju barem tablu koja će posjetiteljima omogućiti osnovne informacije, za priču o legendi koja se veže za tu nekropolu turisti će se i dalje obraćati Muhamedu i Rusmiri Brljak koji su danas, čini se, jedini koji bdiju nad stećcima.
“Pitaju kako su nastali stećci. Jedna je priča da su se dvoje voljeli, međutim, roditelji im nisu dali da se uzmu, ali, svejedno, krenuli su i sa svatovima došli tu, na pola puta. Majka, koja nije dala kćer, proklela je svatove, tako da su se skamenili”, priča Rusmira Brljak.
Izvor: radio slobodna europa
