Iako većina stručnjaka savjetuje da bi svaki čovjek trebao popiti čak osam čaša vode dnevno za zdravlje, postoje ljudi koji, jednostavno, nisu u stanju popiti toliku količinu vode. Možda vam zvuči čudno, ali veliki broj ljudi zaista ne voli piti običnu vodu i jedino je piju kada su žedni, a tokom dana im, jednostavno, ne padne na pamet, jer postoji mnogo ukusnijih opcija od vode.
Štetne kalorije
Začkoljica je u tome da većina pića koje pijemo ne bismo li utažili žeđ, a koja nisu voda, sadrže šećere i ostale ne baš zdrave sastojke, koji obično štete našem organizmu i na taj način unosimo nepotrebne štetne kalorije. Na svu sreću, postoji nekoliko načina da ostanete hidrirani.
Ako tokom dana jedete mnogo svježeg voća i povrća, onda se ne trebate previše brinuti zbog pijenja vode, jer vi na neki način jedete vodu. Jedno istraživanje otkrilo je da voće i povrće značajno mogu pospješiti hidrataciju organizma.
Da biste poboljšali hidrataciju bez obične vode, možete piti kiselu ili soda vodu. Najveći mit u vezi s gaziranom vodom je što se vjeruje da ona oduzima kalcij iz kostiju, a to nije tačno.
Napravite sami
Aromatizirana voda – ovdje ne mislimo na one flaširane vode raznih okusa nego na one koje ćete napraviti sami, jer to, zaista, nije teško. Sve što treba uraditi jeste da u bokal s vodom nasiječete svoje omiljeno voće, dodate malo mente ili bosiljka, promiješate i stavite u frižider preko noći.
Voćni sokovi
Voćni sokovi, koji su, zaista, puni šećera, donose vam više štete nego koristi. Slobodno se mogu okarakterizirati kao gazirani sokovi bez mjehurića, jer nisu ništa zdraviji, čak i oni sokovi na kojima piše da nemaju dodanih šećera, sadrže određenu količinu fruktoze i ne sadrže vlakna pa bi ih trebalo zaobići.
Posljedice dehidracije
Dehidracija se javlja kada tijelo gubi više vode nego što se unosi u organizam, a često je popraćena poremećajima ravnoteže elektrolita – posebno neravnotežom natrija i kalija. Gubitak tjelesne vode, koji iznosi skoro 1 posto tjelesne težine, uobičajeno se nadoknađuje u roku od 24 sata. Žeđ nas stimulira na unos tekućine pa više pijemo, a istovremeno se smanjuje gubitak vode putem bubrega (smanjeno mokrenje). Ako su gubici veći od toga, mogu se pojaviti tjelesne ili kognitivne poteškoće te može doći i do narušavanja termoregulacije i kardiovaskularnih funkcija.
