Od 1930. godine kokošja jaja koriste se za protiv rasta virusa gripe, jer sadrže sve prave hranjive tvari. Svakog dana više od pola milijuna jaja stigne u Liverpool, u dom najvećeg britanskog mjesta za proizvodnju cjepiva protiv gripe, gdje se svake godine napravi 50 milijuna doza pomoću kokošjih jaja.
Nakon pranja, u jaja se ubrizgaju malene količine jedne vrste gripe. Zatim se čuvaju u trajanju od 72 sata da se virus razvije. Vrh jaja se odreže, a tekućina koja sadrži virus se izvuče. Zatim se miješa s drugim sojevima gripe radi dobivanja cjepiva.
Sojeve bira Svjetska zdravstvena organizacija šest mjeseci prije svake sezone gripe. Ona prati gripu u više od 100 zemalja, u svrhu pronalaska najopasnijih vrsta.
Ta će se jaja postanu cjepiva protiv gripe u južnoj hemisferi.
Svake godine do 650 000 ljudi umre širom svijeta od gripe, a pet milijuna postane teško bolesno, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
Seqirus, Svjetski lider u cjepivima protiv gripe, daje cjepiva zemljama koje su udaljene kao Australija i Novi Zeland.
Lesley Day, financijska savjetnica za Severozapadnu zajednicu, osvrće se na to kako se jaja koriste za zaštitu ljudi od gripe.
Čak pet milijuna ljudi godišnje teško oboli od gripe. Cjepiva protiv gripe sada se rade i bez upotrebe jaja.
