Arhiva

Kako bi izgledao svijet bez pčela?










Albert Ajnštajn je još prije 80 godina rekao: “Ako nestane pčela na Zemlji, čovječanstvu bi najviše preostalo četiri godine života”.

Naime, svaki treći naš zalogaj, vjerovali ili ne, vezan je za pčele. Pčele su zaslužne za jednu trećinu ukupne količine hrane koju danas jedemo. Ipak, višestruke koristi pčela svake godine ugrožavaju nesavjesni korisnici pesticida koji, bez obzira na zakonske odredbe i visoke kazne, ne sprovode mjere zaštite bilja na način koji ne ugrožava pčele i pčelarstvo.

Konstantno smanjenje broja pčela u svijetu postaje jedan od velikih problema, na koji se mora obratiti pažnja. Dr. Aleksa Obradović, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu ističe da je odgovornost za zaštitu pčela od trovanja na onima koji koriste preparate koji mogu naškoditi pčelama:

„Potreban je intenzivniji napor da se poljoprivrednici uvere da je prisustvo pčela u blizini blagotvorno i veoma korisno za oprašivanje bilja i prinos. Potrebno je upoznati ih sa potrebom da ne ugrožavaju pčele svojim aktivnostima u usevima i zasadima, kao i mogućnostima bezbedne primene pesticida“.

Iz Uprave za zaštitu bilja, Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine savjetuju da se tretiranje pesticidima uvijek vrši u ranim jutarnjim časovima ili kasnim popodnevnim časovima (od 18 do 19 časova), kada je vrijeme bez vjetra i NIKADA u vrijeme cvjetanja usjeva i zasada i intenzivnog leta pčela, u najtoplijem dijelu dana – sve u cilju zaštite pčela od izloženosti sredstvima za zaštitu bilja.

Dalje, ako su prisutni korovi u fazi cvjetanja u voćnjacima i vinogradima, pokosite ih ili ih zaorite. Ne tretirajte ih herbicidima.

Korisnici pesticida trebaju imati na umu i sljedeće:

  • Ne postoje netoksična sredstva za zaštitu bilja.
  • Za pčele su najopasniji insekticidi. Koristite insekticide čije je djelovanje kraće. Manje su opasni fungicidi, akaricidi i herbicidi.
  • ZABRANJENO je tretirati voćnjak u punom cvjetanju, kao i uljanu repicu, suncokret…
  • Ugroženi su svi pčelinjaci na udaljenosti od 5 kilometara od tretirane površine.
  • Obavijestite pčelare o tretiranju i čitajte uputstvo za primjenu sredstva za zaštitu bilja.

Pčelari trebaju imati na umu i sljedeće:

  • Sarađujte sa poljoprivrednim proizvođačima (voćarima i ratarima).
  • Obilježite svoje pčelinjake i postavite tablu sa svojom adresom i brojem telefona.
  • Upoznajte se sa djelovanjem sredstava za zaštitu bilja na pčele.

Izvor: Republika Srbija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za zaštitu bilja

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button