BiHVijesti

Kad će BiH zabraniti upotrebu plastičnih kesa?







Edita Đapo, ministrica turizma i okoliša Federacije Bosne i Hercegovine i članica Predsjedništva SBB-a, gostovala je na N1.

Ministarstvo turizma i okoliša FBiH je krenulo u obračun sa plastičnim vrećicama, a Đapo je za N1 kazala kako je namjera ovoga ministarstva da se do 2023. potpuno budu naplaćivale te vrećice.

“2014. godine Federacija BiH je donijela uredbu o naplaćivanju plastičnih vrećica, dok sa novom uredbom ćemo krenuti sa naplaćivanjem svih kesa koje su u potrebi, na primjer kada kupite cipele, vi dobijete vrećicu, pa onda se vrećice za vaganje voća ne naplaćuju a jednako zagađaju okolinu, tako da će se sve naplaćivati i 2023. godine ćemo predložiti da se prestane i sa tim ostalim vrećicama. Također, moramo čekati i odluku u Republici Srpskoj, jer oni ne naplaćuju te vrećice. Cilj je da u čitavoj BiH se zabrane plastične vrećice i da se pređe na papirne”, istakla je Đapo.

Kazala je i da je godina 2023. njen prijedlog, ali da ta uredba još nije na snazi, jer treba iskomunicirati sa Privrednom komorom i Republikom Srpskom.

No, pored problema plastičnih vrećica, postoji i problem sa plastičnim bocama, a Republika Hrvatska je riješila taj problem sa tako da kad vratite bocu, vi dobijete novac za nju, a ministrica Đapo nam je kazala kako BiH ima drugačiji sistem nego u Hrvatskoj.

“Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima depozitni sistem – da kada vratite flašu vrati vam se novac za to. Kod nas je sistem postojanja operatera. Ja sam bila predložila da cijela zemlja krene u depozitni sistem, ali morale bi se uvezati carine, no kada smo s tim krenuli, RS je osnovala operatere. Mi težimo jedinstvenom tržištu. Kako bi se prešlo na takav sistem potrebno je da pređe cijela zemlja. Operateri sistema se trude da 35 posto ambalaže reciklira”, komentarisala je.

“Mi imamo bolji procenat no što ima Hrvatska i oni će od sljedeće godine, jer nisu dostigli ciljeve, početi da plaćaju velike penale. Depozitni sistem ima prednosti i mane. Kod nas je sistem dosta nerazvijen i potrebno je da sakupljači postanu inovativniji, da se ide na kombinovani sistem”, dodala je.

Upitali smo je šta se dešava sa ostalim procentom otpada, s obzirom da se reciklira 35 posto, Đapo nam je kazala da treba da ide na regionalne deponije.

Ministrica Đapo je u Novom danu i govorila kako se izboriti sa otpadom kojeg vidimo u našoj okolini, rijekama te istakla kako nije ni svijest ljudi dovoljno visoka o odlaganju, te da se naknade za odvoz smeća male.

Govoreći o problemima neplaćanja usluga, navela je kako se u Njemačkoj skida sa računa svakog prvog za komunalije, tako da su uvijek plaćene.

Pitali smo je i koje su posljednje informacije u vezi sa deponijom Uborak a ona nam je kazala kako je najvažnije da u Mostaru nema piralena.

“Bilo je čudno odakle piralen jer nema u Mostaru proizvođača da bi to prouzrokovao. Taj problem je bio za nas značajan jer ukoliko ga ima u mulju, onda je veliki procenat i vjerovatnoća da ga ima i u vodi. Srećom, nema ga i to je danas veliko olakšanje. S druge strane, deponija Uborak radi 5 godina, nova je, i ima dobre folije, i jedna je od najmlađih deponija. Šteta je da se ne produži taj rad jer je puno novca uloženo u to”, kazala je te je za N1 govorila i o deponiji Smiljevići za koju je kazala da postoji od ‘62. godine, kao i da je poslije rata malo sanirana.

“Bio je izgrađen pročiščavač otpadnih voda koji se pokvario jer je dospjela masnoća iz mlijeka u njega. Sada je potrebno da se proširi taj pročiščavač i da na deponiji ima posebno mjesto na primjer za dovoženje otpada iz preduzeća Park. Smiljevići ulažu dosta napora u to da se popravi rad ove deponije. Istina je da građanima nije ugodno tu jer deponija ima neugodan miris, međutim, ulaže se veliki napor da se sredi”, naglasila je Đapo za N1.

Ministrica Đapo je kazala i kada he riječ o turističkoj sezoni ove godine, da su Mostar i Sarajevo ostvarili ogroman broj turista te da Bosna i HErcegovina zaista ima šta da ponudi, te da je jeftina u poređenju sa regionom.

Upitali smo je i da li će Mostar naplaćivati ulaz na staru gradsku jezgru da postoji prijedlo da se ide u naplatu ulaza na stari grad, ali i naplatu svih parking mjesta, kako bi turisti ostajali duže.

Izvor: N1

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button