“Riječ je o nemirnim vremenima u kojima su se Osmanlije povlačile nakon poraza kod Beča, a Tuzla je tada bila palanka, odnosno utvrđeni grad, čiji su zidovi bili napravljeni od drvenih bedema i obloženi zemljom te blatom. Doktor orijentalistike Nedim Zahirović, koji trenutno radi na jednom institutu u Njemačkoj, nedavno je tokom istraživanja pronašao dokument u kojem je navedeno da je barutanu napravio narod Tuzle krajem 17. stoljeća”, pojašnjava Djedović.
Tuzlanska barutana se sastojala od dva objekta opasana bedemom od kamena. Nemilost vremena dovela je do urušavanja veće kule, krova i zidova, ali i vanjskog dijela bedema. Ostala je manja kula koja je devastirana i opasana šibljem zbog čega je onemogućen pristup ovom kulturno-historijskom spomeniku.
Djedović kaže da je početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća tadašnja Općina Tuzla obnovila barutanu i dala je Muzeju istočne Bosne na korištenje.
“U jednoj od unutrašnjih kula je bila maketa palanke, odnosno tuzlanske čaršije u osmanskom periodu, koju je uradio dobar poznavalac prošlosti Tuzle akademski slikar Dragiša Trifković. U drugoj kuli bila je smještena arheološko-historijska postavka sa detaljima iz prošlosti grada. Barutana je kao depadans muzeja koristila više godina, međutim jednog dana vandali su opljačkali ovaj objekt te uništili maketu i depadans u cijelosti. Ovaj objekt do danas nikada nije obnovljen”, ističe Djedović.
U Zavodu za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK smatraju da barutana predstavlja vrijedno kulturno-historijsko dobro Tuzle.
“Rijetke su građevine i graditeljske cjeline u Tuzli koje su iz osmanskog perioda. Vrlo malo ih je očuvano, a jedna od njih je i barutana. Upravo zbog toga je obilazimo svake godine, dokumentujemo stanje te napravimo projekat za uređenje njene okoline u cilju stvaranja preduslova za njeno obnavljanje. Međutim, redovno budemo odbijani na raspisanim javnim pozivima od resornih ministarstava u našoj zemlji”, naglašava Djedović.
On napominje da barutana kao izuzetno važno naslijeđe još uvijek nije proglašena nacionalnim spomenikom.
“Mi barutanu vodimo kao jedno dobro naslijeđe, ali da bi se ona od Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH proglasila nacionalnim spomenikom potrebno je mnogo vremena kao i obimna dokumentacija. Smatramo da je barutana sa još
nekoliko drugih objekata u BiH prva na redu da bude proglašena”, smatra Djedović.
Nakon što dođe do proglašenja nacionalnom spomenikom, Djedović na kraju zaključuje da će biti neophodno riješiti pitanje obnove, održavanja i zaštite tuzlanske barutane.
