Najavljene izmjene Zakona o radu izazvale su ogromne polemike i reakcije u javnosti, a da je zapravo malo ko analizirao što te izmjene uopće sadrže. “Večernji list” donosi sve predviđene izmjene iza kojih je stala Vlada i koje bi se trebale naći u parlamentarnoj proceduri.
Vrijeme na poslu i plaće
Među ukupno dvadesetak predloženih promjena je i ona da poslodavac može, uz pisanu saglasnost radnika, obračunati i iz plaće radnika obustavljati sindikalnu članarinu. Promijenjen je i vrlo važan članak 19. tako da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuju se odredbe ovoga zakona. Ako je, pak, neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a pri tom nije uređeno ovim zakonom, primjenjuju se odredbe kolektivnog ugovora.
Trenutno važeće odredbe po kojima poslodavac mora prijaviti radnika u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora o radu, odnosno početka rada, trebale bi biti zamijenjene, i to na način da poslodavac mora prijaviti radnika istog dana kada je zaključen ugovor o radu, odnosno kada je rad započeo, čime se sprečavaju zloupotrebe poslodavaca prilikom prijavljivanja radnika nadležnim institucijama.
Zakon bi se trebao mijenjati i u dijelu koji definira plaću, i to na način da se plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji isključivo od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak i uvećane plaće kako bi se ujednačio i pojednostavio način njenog obračuna. Dodaje se i stavak po kojem radni učinak na osnovi potreba procesa rada može definirati isključivo poslodavac.
Kolektivni ugovori
Veoma važna promjena koju predlaže Vlada u novom zakonskom prijedlogu je ona po kojoj Vlada Federacije utvrđuje najnižu plaću nakon konzultacija s Ekonomsko-socijalnim vijećem na temelju promjene bruto društvenog proizvoda i rasta inflacije odnosno deflacije prema podacima Federalnog zavoda za statistiku jer je BDP jedini mjerljivi i relevantan podatak sukladno principima EU.
Također se smanjuje postotak koji je potreban za dokazivanje reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca kako bi se omogućila prisutnost i dalo pravo što većem broju radnika i poslodavaca da preko svojih sindikata i udruga poslodavaca sudjeluju u postupku pregovaranja i kreiranja kolektivnih ugovora. Predložen je i novi članak kojim se Vlada FBiH i vlade kantona uvode kao pregovaračke strane pri sklapanju granskih kolektivnih ugovora. Naime, po tom prijedlogu, za zaposlene u organima državne službe, sudske vlasti, javnih ustanova, drugih federalnih institucija i službi, institucija FBiH i kantona, javnih poduzeća, gospodarskih društava s većinskim udjelom državnog kapitala i drugih budžetskih korisnika, zaključuju nadležna ministarstva, odnosno Vlada Federacije i nadležna ministarstva i vlade kantona s jedne strane i reprezentativni sindikati s druge strane.
Na kraju, u prednacrtu izmjena i dopuna Zakona o radu navodi se i novi stavak na način da u slučaju isteka roka za sklapanje kolektivnog ugovora, Vlada Federacije će svojim aktom utvrditi minimalna prava koja se uređuju kolektivnim ugovorom.
Time će se preduhitriti eventualna situacija ako se kolektivni ugovori ne bi zaključili u ostavljenim rokovima da Vlada Federacije svojom interventnom mjerom osigura neometano i konitunuirano ostvarivanje radničkih prava na teritoriju Federacije BiH.
