Bivši predsjednik Hrvatske i univerzitetski profesor Ivo Josipović danas je u Sarajevu bio gost Akademije nauka i umjetnosti BiH, gdje je održao predavanje na temu “Alternativna budućnost Evropske unije”.
Prije samog predavanja, Josipović je komentirao političku situaciju u EU i Bosni i Hercegovini.
Josipović je istakao da, kada govori o alternativnoj budućnosti EU, misli na opciju koja se, prema trenutnom stanju, ne može ostvariti, a to je integracija EU u Sjedinjene Evropske Države i jača integracija unutar Unije.
“Političke promjene jasno ukazuju na to da, ako EU želi ostati relevantna, sve njene članice moraju postići veću efektivnost i samostalnost u odnosu na druge globalne faktore. Jačanje EU kao entiteta je nužno, ali to nije nešto što aktivna politika podržava”, kazao je Josipović.
On je također naveo da dosadašnji problemi EU – od finansijske krize, pandemije, do rata u Ukrajini – pokazuju da EU nije dovoljno snažna da igra odlučujuću ulogu, iako teoretski posjeduje sve predispozicije da bude globalna velesila.
Odnos Plenkovića i Milanovića prema Bosni i Hercegovini
Josipović je kazao da birači iz Bosne i Hercegovine imaju stabilno političko opredjeljenje koje nije lako promijeniti, ali da je jasno kako su ljudi u BiH osjetljivi na poruke koje dolaze iz susjednih zemalja.
“Sa osobnim uvjerenjem mogu reći da ni predsjednik ni premijer Hrvatske Bosni i Hercegovini ne čine zlo. Ipak, jasno je da bi Bosna i Hercegovina bez snažnog angažmana Hrvatske teško postigla status kandidata za EU. Hrvatskoj je u interesu da BiH bude stabilna, uspješna i što prije postane članica EU”, istakao je Josipović.
On je napomenuo da je pitanje do koje mjere susjedi trebaju izražavati svoje stavove o unutrašnjim pitanjima druge zemlje osjetljivo i da je osobno bio oprezan u tome.
“Mislim da bi susjedi s visokih političkih pozicija trebali biti suzdržani u izjavama o unutrašnjim stvarima druge zemlje. Međutim, ako političari u privatnim razgovorima iznose svoje stavove, to ne vidim kao problem”, rekao je Josipović.
Poručio je da ne bi javno komentirao modele izmjena Izbornog zakona u BiH, ali bi privatno podijelio svoje mišljenje s kolegama iz Predsjedništva BiH. “Izborno zakonodavstvo je unutrašnje pitanje BiH i o tome mora odlučivati Bosna i Hercegovina”, naglasio je.
Politička kriza u Bosni i Hercegovini
Josipović je rekao da, ako BiH postane dio EU, morat će slijediti politiku EU, ali da je pitanje rješenja unutrašnjih političkih problema BiH stvar same zemlje.
“To je unutrašnji problem, koji bi trebalo riješiti na zadovoljavajući način, iako nisam siguran kako će to izgledati. Ipak, važno je da postoji dogovor unutar države, jer pravo samo neće riješiti sve probleme”, kazao je Josipović.
On je istaknuo da je ključni interes Hrvatske da BiH postane članica EU, jer bi to značilo stabilnost i prosperitet u regiji.
Gdje su sada odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske
Josipović je izrazio zabrinutost zbog pogoršanja odnosa između Hrvatske i BiH. “Moj dojam je da odnosi nisu onakvi kakvi su bili prije 10 godina, a isto se događa i s nekim drugim susjedima. To mi je posebno žao jer sam tijekom svog mandata postavio ciljeve koji su uključivali ulazak Hrvatske u EU, borbu protiv korupcije i, naravno, poboljšanje odnosa sa susjedima”, kazao je Josipović.
Naveo je da uvijek postoji potreba za dijalogom i razumijevanjem između dviju strana. “Razlike su legitimne, ali treba imati mehanizme za njihovo razrješenje. Nije bilo dobro kada su se spominjali interesi drugih država u vezi Pelješkog mosta. Umjesto toga, trebalo je slijediti proceduru, kao što mi nismo mogli promijeniti politiku BiH, tako ni naša politika nije mogla utjecati na njihove odluke”, kazao je Josipović.
Zaključio je da su međuljudski odnosi između građana Hrvatske i BiH puno bolji nego politički odnosi na visokom nivou.
