Bosna i Hercegovina je u prva tri kvartala ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 7,12 milijardi KM, te je ostvareno povećanje izvoza od 3,61 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Uvoz u Bosnu i Hercegovinu za devet mjeseci 2016. godine iznosi 11,9 milijardi KM, što je više za 3,59 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
„Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 60,01 posto i deficit na kraju trećeg kvartala iznosi 4,74 milijarde KM“, izjavila je stručna saradnica u Sektoru za makroekonomski sistem pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Belma Hasić.
Ona je navela da je u EU, najznačajnije izvozno tržište BiH, ostvaren izvoz od 5,16 milijardi KM, dok je uvoz iz zemalja Unije za devet mjeseci iznosio 8,35 milijardi KM, tako da se nastavlja trend rasta, kako izvoza, tako i uvoza s ovog tržišta.
Drugi najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH su zemlje CEFTA-e i izvoz na ovo tržište smanjen je za 1,22 posto i iznosio je 1,07 milijardi KM, dok je uvoz povećan za 5,77 posto, a njegova vrijednost je 1,86 milijardi KM, saznali smo u Vanjskotrgovinskoj komori.
„Izvoz na tržište CEFTA-e je povećan za oko 14 posto, dok je uvoz smanjen za oko 48 posto“ rekla je Hasić.
Prema njenim riječima, od zemalja EU, najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Hrvatska u koju je u tri kvartala izvezena roba vrijedna 745 miliona KM, od čega se najviše izvezlo električne energije, drveta, naftnih ulja, dok je uvoz iznosio 1,85 milijardi KM, od čega se najviše uvezlo nafte, šećera, te piva.
„U Srbiju, partnera broj jedan s područja CEFTA-e, ostvarili smo izvoz u vrijednosti od oko 610 miliona KM, od čega se najviše izvezlo električne energije, koksa, žice, dok je uvoz iznosio 1,68 milijardi KM, od čega smo najviše uvezli kukuruza, nafte, ulja suncokreta“ kazala je Hasić.
Kada se porede tri kvartala ove, s istim periodom prošle godine, uzimajući u obzir zabranu izvoza poljoprivrednih proizvoda na tržište Rusije, nije došlo do smanjenja izvoza pojedinih grupa proizvoda, osim grožđa, zbog vremena njegovog sazrijevanja, tako da je problem izgubljeni prihod, čije će se posljedice sumirati tek na kraju godine, kazala nam je sagovornica.
BiH je smanjila i izvoz lijekova za oko 25 posto, te obuće za oko 83 posto u odnosu na isti period prošle godine.
„Agroindustrijski sektor ostvario je rast izvoza od 14,72 posto u odnosu na prošlu godinu, što se može ocijeniti pozitivnim, s obzirom na turbulentne događaje koji su usporavali izvoz na dva tržišta – Rusiju i Tursku“, istaknula je Hasić i dodala da, kada se to uporedi s uvozom proizvoda iz agroindustrijskog sektora, dođe se do zaključka da je on u BiH nedovoljno razvijen, te da se njegovi kapaciteti moraju proširiti u budućnosti.
Prema njenim riječima, u BiH je neophodno kreirati agrarnu politiku, a ujedno i efikasno približavati euroatlantskim integracijama putem postepenog usklađivanja politike s principima zajedničke poljoprivredne politike EU.
Kada je riječ o elektroenergetskom sektoru BiH, on je zabilježio smanjenje izvoza za šest posto, dok je uvoz povećan za 26 posto, dok je uvoz nafte i naftnih ulja smanjen, ali samo vrijednosno, zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu.
Za kraj razgovora za Radiosarajevo.ba, stručna saradnica u Sektoru za makroekonomski sistem pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Belma Hasić, zaključila je da se očekuje blagi rast izvoza iz BiH prema zemljama EU na ukupnom nivou.
Gledano po sektorima, ona je istaknula da se očekuje izraziti porast izvoza u prerađivačkoj industriji, kao i u elektroenergetskom sektoru, odnosno u rudarstvu i proizvodnji električne energije.
