Stršljeni, kao i ose, znaju biti agresivni i napadati ljude čak i ako nisu uznemireni, posebno u kasno ljeto i ranu jesen kada su u potrazi za hranom. To nije slučaj sa pčelama i bumbarima, oni napadaju samo u obrani, odnosno ako se osjećaju ugroženo, napominju stručnjaci.
Ipak, ubod stršljena daleko je manje opasan nego što većina ljudi misli, osim za pojedince alergične na ubode kukaca koji često saznaju da su alergični tek nakon prvog takvog neugodnog iskustva.
– Naši građani bezrazložno ubod stršljena smatraju izuzetno opasnim. Pri ubodu stršljen ispušta manju količinu otrova, a i sam otrov je manje toksičan od pčelinjeg. Takvo mišljenje prevladava zato što je ubod stršljena zbog debljeg i duljeg žalca izuzetno bolan. U prirodi je stršljen vrlo bitan jer čisti prirodu od lešina te ga lugari ne dozvoljavaju uništavati. Stršljen je ugrožena vrsta te je kao takav uvršten u crvenu listu ugroženih životinja. U nekim zemljama kao npr. Njemačkoj za uništavanje stršljena propisane su vrlo visoke kazne – napominju u Hrvatskoj udruzi pčelara Pčelinjak.
Stršljeni najčešće grade gnijezda u dimnjacima, šupama i na tavanima, zatim, u zapuštenim objektima, u šupljem drveću, u krošnjama… U jednom gnijezdu ih zna biti do 700 jedinki, zato je izuzetno važno da, ukoliko naiđete na takvo gnijezdo, to nikako ne pokušavajte rješavati sami jer može biti kobno. Puno mudrije je pozvati stručnjake iskusne u takvim situacijama.
Ukoliko na takvo gnijezdo naiđete u prirodi, mirno se udaljite, bez naglih pokreta.
Naime, ako se približite gnijezdu i uznemirite stršljene, oni će masovno krenuti u napad, jer je gnijezdo njihov dom koji oni štite pod svaku cijenu. Imajte na umu da jedan stršljen može ubosti više puta, a kako mu je žalac duži i deblji nego kod ose, otrov prodire dublje u kožu.
– Za osobe sklone alergijskim reakcijama najbolja prevencija jest izbjegavanje područja za koja je poznato da na njima obitavaju ovi opasni kukci. Ako smo ipak prinuđeni boraviti na takvom mjestu potrebno je maksimalno zaštititi svoje tijelo (obući majice dugih rukava i hlače dugih nogavica, odnosno u slučaju potrebe profesionalnu opremu za pčelare) – napomenuli su i dodali kako se treba pridržavati se ovih pravila ponašanja:
- izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća ili prezrelog voća
- ne uznemiravati ove opasne kukce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji
- ne tresti stare grane s drveća jer ovi opasni kukci često ondje imaju gnijezda
- ukoliko opasni kukac sleti na ruku pažljivo ga skinite povlačenjem papirnate maramice po ruci
- ne hodati bosonog po travi jer neki od ovih opasnih kukaca rado borave u djetelini
- izbjegavati nošenje preširoke odjeće u koju bi se opasni kukci mogu zavući i postati agresivn
- ne oblačite odjeću jarkih boja
- ne nanositi na kožu intenzivne mirise
- voćne sokove i slatke namirnice treba držati pokrivene (ose vole slatko, kiselo, ali i miris roštilja)
- ukoliko pijete iz otvorenih čaša u prirodi – pogledajte da se u njima slučajno ne nalazi opasni kukac
- posudu sa smećem treba držati zatvorenu
- na vrata i prozore kuća/stanova bi trebalo postaviti zaštitne mreže
– Prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima jesu eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele jer izrazito odbijaju ove opasne kukce. Osobe koje znaju da su alergične na ubode ovih opasnih kukaca trebale bi sa sobom uvijek nositi lijekove – kažu u HUDDD-u.
Alergijske reakcije na ubod mogu biti jako opasne
– Kukci opnokrilci, u koje se ubrajaju i stršljeni i bumbari, ubodom uštrcavaju otrov koji izaziva lokalne ili opće simptome. Opasni su ubodi u usta, glavu, vrat ili jako prokrvljeno područje. Pozovite hitnu medicinsku pomoć ili potražite najbližeg liječnika u slučaju anafilaktičkog šoka te velikog broja uboda s pojavom otežavajućeg disanja, gušenja, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, gubitka svijesti. – upozorili su u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo
– Ubod ose, pčele ili nekog drugog insekta neugodan je sam po sebi, no kada se to spoji s alergijskom reakcijom, tada situacija postaje vrlo ozbiljna. Da je netko alergičan na ubod može se saznati i ranije, ali većinom ljudi to shvate tek nakon uboda. Kakva testiranja postoje – objasnila nam je prof.dr.sc. Ljubica Matijević Mašić, dr.med., specijalist interne medicine, alergolog i klinički imunolog iz Poliklinike A.B.R.
Kaže kako ljudi najčešće saznaju da su alergični na ose, pčele i stršljene tek nakon neugodnog prvog iskustva.
– Mogućnosti dijagnostike su ispitivanje kutanim testom – prik test na alergen pčele, ose, stršljena (što također može biti traumatično i izazvati burnu reakciju) i “in vitro” test tj. ispitivanje specifičnih imunoglobulina E na navedene alergene što se radi ispitivanjem uzorka krvi (nije ni na koji način opasno za ispitanika i daje precizan odgovor), a radi se u specijaliziranim ustanovama – laboratorijima i nažalost ovisi o mogućnostima nabave specifičnih pripravaka – rekla nam je pa pojasnila koji su simptomi alergijske reakcije.
– Simptomatologija uboda kukca na koji se javlja alergijska reakcija varira od blage lokalne reakcije – crvenila, otekline, svrbeža na mjestu uboda do generealizirane urtikarije (koprivnjače ), angioedema ( oteklina mekih tkiva – kapaka ili, što je najopasnije, glotisa) tegoba sa disanjem (otežano disanje ), ubrzanog rada srca ( tahikardije ) pa do slabosti, malaksalosti i ili gubitka svijesti, znači od blaže alergijske reakcije do intenzivne ili pak kliničke slike anafilaktičkog šoka – objasnila je.
– U situaciji uboda navedenih insekata kao prva ‘samopomoć’ je staviti hladni oblog na mjesto uboda, eventualno lokalno kremu na bazi antihistaminskog djelovanja, ili kortikosteroidnu kremu. Potom, ako se ne smiruje, uzeti antihistaminik (Allegra, Aerius, Belodin, Claritin,Telfast, Xyzal, Nixar ili sl.). Ukoliko se tegobe intenziviraju, potrebno je javiti se u najbližu medicinsku ustanovu – savjetovala je i napomenula da su alergije na ubod insekta ozbiljna i opasna pojava.
– Kod bolesnika kod kojih postoji već znana alergijska predispozicija, bilo bi važno napraviti dijagnostiku i ovog oblika alergije i posavjetovati se sa specijalistom alergologom. U slučajevima gdje postoje anamnestički podaci o alergiji na insekt sa ozbiljnom kliničkom slikom generalizirane alergijske reakcije, osobito u rizičnim zanimanjima ( pčelari, vinogradari,…) ili u boravcima izvan dostupnih većih medicinskih centara, indicirano je imati kod sebe autoinjektor – pripremljeni pripravak adrenalina (epinefrin, tipa Epipen i sl.), tako da osoba može sama sebi ubrizgati najpotentniji lijek za ozbiljne alergijske reakcije a to je adrenalin (lijek izbora, uz kortikosteroide, koji se daje u bolničkim ustanovama kod generalizirane alergijske reakcije) – rekla nam je prof.dr.sc. Ljubica Matijević Mašić, dr.med.
Na što morate pripaziti ako ste alergični?
U Gradskoj ljekarni Zagreb savjetuju kako se ljudi alergične na ubode insekata trebaju ponašati:
- žalac odmah uklonite sa mjesta uboda i stavite hladan oblog
- imajte lijekove u pripravnosti, u slučaju potrebe primijenite hitnu terapiju (autoinjektor, antihistaminik, kortikosteroid)
- izbjegavajte brze pokrete poput mahanja rukama zbog tjeranja insekata jer tada postaju agresivni
- izbjegavajte jake mirise poput parfema (neke kreme za sunčanje, losioni sa mirisom) jer oni privlače insekte
- izbjegavajte jesti slatko i sočno voće u otvorenom prostoru
- budite oprezni pri radu u vrtu, zaštitite otvorene dijelove tijela dok radite u cvjetnjaku ili voćnjaku
- nemojte hodati bosi po travi jer pčele često borave u djetelini
- izbjegavajte široku i lepršavu odjeću žarkih boja jer se kukac može uvući pod odjeću
- slatke namirnice držite pokrivenima
- kante za smeće držite zatvorenima
- prozor u spavaćoj sobi držite zatvoren tijekom dana ili se zaštitite sa mrežom protiv insekata
- Napominju kako su alergijske reakcije najčešće uzrokovane ubodima pčela, bumbara, osa, stršljena i mrava. Kažu da pčele i bumbari ubadaju kada su uznemireni dok su ose i stršljeni često agresivni te napadaju i kada nisu uznemireni, posebno u kasno ljeto i jesen.
Preuzeto sa 24sata.hr
