Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mirjana Marinković-Lepić svoju političku karijeru gradi strpljivo i hrabro.
Gorljiv je borac za ljudska prava, posebno prava žena, te je i na tom polju, kroz rad u nevladinom sektoru, dala vrijedan doprinos. To je jasno vidljivo i kroz njene nastupe na sjednicama gdje redovito upućuje inicijative i zajedno sa kolegama i kolegicama pokušava doći do rješenja za goruće probleme u BiH.
Upravo zbog toga, Marinković-Lepić je bila gost na Radio Kameleonu gdje smo razgovarali o njenim aktivnostima, važnim pitanjima za bh. društvo, ali i budućim planovima. Danas objavljujemo drugi dio intervju. U nastavku ćemo objaviti još dva dijela.
BiH ima Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o zabrani diskriminacije, jedan je već na snazi deset, jedan devet godina. Međutim, svijest o ravnopravnosti spolova je na niskoj razini u našem društvu, a ništa bolje ne pokazuju ni istraživanja o diskiminaciji. Oba Zakona su, prema riječima Marinković-Lepić, u “zaplićku”.
“Mislim da se i mi žene, iako ima i onih drugih slučajeva, koje smo žrtve diskriminacije ili druge manjinske skupine, žrtve dakle zakona o ravnopravnosti spolova (mislim da taj zakon nije ispoštovan), mislim da smo i mi malo krive za to, da se ustvari nedovoljno borimo da se ti zakoni primjenjuju. Svakako da je u Zakonu o ravnopravnosti spolova garantovana ta rodna ravnopravnost u smislu 40% zastupljenosti manje zastupljenog spola u svim organima, institucijama, zakonodavnim, izvršnim organima itd. Naravno, i sami vidimo da to nije ispoštovano.”, pojašnjava Marinković-Lepić.
Kako kaže, mehanizmi izbornog zakona ne osiguravaju 40% zastupljenosti manje zastupljenog spola, iako, prema njenim tvrdnjama, žene u BiH nisu manjinski spol, a dalje se prema njima ophode kao da jesu.
“Zadnji popis stanovništva je pokazao da nas ima preko 50%, muškaraca 49%, ima još ono iza zareza, tako da ne bih rekla da mi jesmo manjinski spol, ali eto tako se prema nama odnose. Shodno svom trenutnom položaju i poziciji imam namjeru ta pitanjan problematizirati i Naša stranka u Parlamentu radi na tome u smislu da razgovaramo sa organizacijama civilnog društva koje se bave ravopravnošću spolova, dakle, vrlo je bitan za poslanika taj rad, sa nevladinim sektorom, koji se dugo vremena bori za određena pitanja (u ovisnosti o kojoj se nevladinoj organizaciji radi).”, dodaje Marinković-Lepić.
Naša stranka je od Sarajevskog otvorenog centra dobila pripremljen prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vijeću ministara, koji bi trebao da obezbjedi ravnopravnost, jer treba, prema njenim riječima, krenuti od onog šta je lakše, a to je od pozicija gdje se imenuje, a ne gdje se bira.
“Ako Vijeće ministara ima toliko i toliko članova, od tog broja toliko treba da bude žena i oni se svejedno imenuju, one se ne biraju na izborima. Dakle, hajmo krenuti od tih, ali moramo biti uporni. Ja sam sad u nekoj fazi upućivanja tog zakona u proceduru, odnosno taj zakon je u prošlom mandatu stigao do Komisije za ravnopravnost spolova, dobio prolaznu ocjenu i prema poslovniku Parlamentarne skupštine neko od poslanika ga mora preuzeti, ako je podnosilac poslanik, a bio je u prošlom sazivu podnosilac poslanik, u suprotnom taj postupak se gasi. I to je ovako malo kontradiktorna, čudna odredba u poslovniku, jer ako je već zakon upućen, trebao bi da dođe do poslovnika u Predstavničkom domu. Znači treba dobro poznavati poslovnik da bi se određene stvari mogle odraditi, tako da ćemo mi sigurno preuzeti taj zakon i uputiti ga u parlamentarnu proceduru iako evo vidimo da te parlamentarne procedure za sada nema.”, zaključila je Marinković-Lepić.
Ipak, kako kaže, na njima je da rade, upućuju zakonske incijative, postavljaju poslanička pitanja, a nadat se da će ovaj Parlament proraditi u skorije vrijeme.
