Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u četvrtak bi trebao odlučiti o tome da li će usvojiti Zakon o ograničenoj upotrebi duhana i duhanskih proizvoda u Federaciji BiH ili ne.
Ovaj zakon je prošle godine usvojio Predstavnički dom, a njim se zabranjuje konzumiranje duhanskih proizvoda u javnom prostoru.
Zakon je Vlada FBiH donijela s ciljem usklađivanja s EU, međutim rješenja koja donosi ovaj prijedlog mnogo su strožija od EU Direktive koje reguliše duhanske proizvode. Donošenje regulacije u duhanu, koje je strožije od zahtjeva EU, kako tvrde iz industrije već se jednom pokazalo lošim za BiH. Riječ je, naime, o akciznoj politici povećanja akcize na cigarete kojim se BiH htjela uskladiti s EU pritom ne poštujući standard građana. Rezultat toga je eksplozija crnog tržišta po čemu smo među najgorim zemljama u svijetu. Pritom je osnovni cilj strožije regulacije bio smanjenje broja pušača, a to se u BiH strogom regulacijom uopšte nije dogodilo.
Zakon je prema nekim ocjenama kontroverzan ne samo zbog mnogo strožije regulacije pa čak i zabrane pušenja u javnim prostorima, nego i zbog svog negativnog uticaja na privredu pa i na aktuelni politički kontekst. Naime, usvoji li se ovaj zakon u tekstu u kojem je poslan, imali bismo različita zakonska rješenja u jednom, a potpuno drugačija u drugom entitetu. Tako bi na kutiji cigareta u Federaciji BiH morala biti izražena slikovna zdravstvena upozorenja, a u Republici Srpskoj ne bi. U FBiH bi proizvodi sa aromom bili zabranjeni, a u RS-u ne bi. Ovo bi za proizvođače i trgovce značilo da moraju imati dupla skladišta i duplu logistiku, kao da posluju na dva potpuno odvojena tržišta. To znači da bi zakon i doslovno podijelio BiH na dva tržišta, što je sporno i pravno, ali i politički.
Ugrožavamo li ekonomiju
Vlasnici ugostiteljskih objekata poručuju da bi bili diskriminirani, jer bi oni u Federaciji morali zabraniti pušenje u objektima i trpjeti pad prometa, dok bi onima u Republici Srpskoj sve ostalo isto, možda čak i bolje.
“U Bosni i Hercegovini se godišnje ispuši 1,2 milijarde KM, tako da značajan promet ugostiteljima dolazi od onih koji puše. Ukoliko bi se to desilo građani iz Federacije bi sigurno išli u kafane i restorane u Republici Srpskoj,” smatra Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka.
Cenić vjeruje kako ovaj zakon neće biti donesen na Domu naroda u četvrtak jer bi to značilo pad prometa u ugostiteljstvu, sektoru koji je već imao ogromne probleme zbog zatvaranja uzrokovanog pandemijom.
“Kod nas je, s obzirom na količinu cigareta koje se godišnje ispuše, više pušačko nego nepušačko stanovništvo, a zabrana pušenja u javnom prostoru značila bi drastičan pad prometa u ugostiteljstvu, tako da vjerujem da u ovom obliku Zakon neće biti usvojen na Domu naroda, jedino ukoliko bi našli neka prelazna rješenja. Smatram da bi trebalo urediti to kao i u nekim zemljama regiona, a to je da ugostiteljski objekti koji imaju mogućnosti za to, odvoje prostorije za pušače, da stave posebne oznake koje bi pokazivale da je to pušački dio, a vlasnici bi morali tu osigurati sve potrebne uslove,” kaže Cenić.
Donošenje takvog zakona koje dijeli jedinstveno tržište BiH, smatraju stručnjaci, je vrlo problematično i nosi nesagledive pravne, ekonomske, ali i političke posljedice jer doprinosi daljoj disoluciji zemlje. Riječ je o, kako kažu nepotrebnom udaru na privredu koja je ionako oslabljena covid krizom. Sada, smatra to i Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH, nije vrijeme za takve poteze.
“Trebali bismo se ugledati na evropske i zemlje u okruženju koje djelimično provode zabranu konzumiranja duhana i duhanskih proizvoda u javnim prostorima. Kod nas nije definisano ni šta je sve javni prostor, spadaju li tu i objekti kao što su frizerski saloni, obućarske radnje, da li majstori, sahadžije i drugi u svojim radnjama smiju pušiti ili ne. Javni prostor u sklopu ugostiteljskog objekta su i bašte, znači da je i u bašti zabranjeno koristiti ove proizvode. U Bosni i Hercegovini ima preko sto hiljada ugostiteljskih privrednih objekta i svi oni koji su u Federaciji BiH bili bi ugroženi ovim zakonom,” kaže Hadžić.
Hrvatska povukla sporan zakon
Podsjetio je Hadžić i na situaciju od prije oko četiri godine kada je Hrvatska donijela zakon o potpunoj zabrani i kada su zbog toga brojni objekti bili zatvoreni i veliki broj radnika je bio otpušten.
“Pravili su onda neke kabine za pušače, pa je Vlada Hrvatske shvatila posljedice koje je taj zakon donio i onda su donijeli odluku da dozvoleda da se u određenim prostorima može napraviti prostor za pušače. Nama kažu i kako je Evropa donijela odluku da se ovakav zakon primjenjuje, međutim, u Njemačkoj, Austriji, Španiji i nekim drugim zemljama, nije na snazi potpuna zabrana. Tamo je određeno da se manji objekti, od oko 50 kvadrata, mogu opredijeliti da li će biti prostori za pušače ili nepušače, s tim da ako se opredijele da budu pušački objekti na vidnom mjestu na ulazu moraju naznačiti da je to prostor za pušače i moraju ispuniti neke tehničke uslove o izmjeni zraka unutar prostora,” istakao je Hadžić.
Treba odgoditi zakon
I u Srbiji i Sloveniji, dodao je, donijeli su takav zakon gdje će se zabrana primjenjivati djelimično. Hadžić potcrtava kako su ugostitelji već pretrpjeli velike gubitke i probleme zbog pandemije, te je pozvao nadležne da ne donose ovakvu odluku sada, pogotovo ne u obliku u kojem je Zakon predložen.
“Treba to racionalno uraditi, a sada u vrijeme krize ugostiteljima sigurno ne treba još jedna dodatna, koja bi dovela do zatvaranja objekata i do dodatnog otpuštanja radnika. Treba imati u vidu i činjenicu da smo mi kao narod navikli da uz kafu zapalimo i cigaretu i da se to ne može tek tako iskorijeniti i zabraniti ljudima. Mislim da bi se neko vrijeme trebalo sačekati sa donošenjem odluke,” kaže Hadžić.
Kao jedan od problema koji bi nastao ukoliko se Zakon donese, Hadžić je istakao i nedovoljan broj inspektora koji bi kontrolisali da li se mjere iz Zakona poštuju, a dodatno zapošljavanje novih bi značilo samo dodatno opterećenje na budžet države, a ugostitelji bi svoje radnike morali otpuštati.
“Također, to bi značilo i kraj nargila barovima. Dakle, ti objekti su dobili dozvolu države da rade i sada bi im tim zakonom to bilo zabranjeno, pa bi i oni morali staviti ključ u bravu. Trebalo bi u tom slučaju napraviti neke mjere da se kontroliše sastav tih nargila, da ne budu štetne po zdravlje, a ne da im se zabranjuje rad,” zaključio je Hadžić.
Sve industrije u opskrbnom lancu na koljenima
Ovakav Zakon donio bi velike gubitke svima u opskrbnom lancu duhanskih proizvoda, proizvođačima i uvoznicima, distributerima, trgovcima, kioscima, ali i ugostiteljima. Svi se oni još bore s gubicima zbog covid krize i treba im pomoći i vremena da stanu na noge. Donošenje Zakona koji ih dodatno oslabljuje nije pametan potez jer bi se privreda Federacije BiH dodatno oslabila.
Koliko je osjetljiva ekonomija na političke odluke najbolje pokazuje potpuna propast domaće duhanske industrije čiji je zadnji simbol najava zatvaranja FDS-a, a što je u najvećoj mjeri posljedica loše akcizne politike koja je raspirila crno tržište protiv kojeg se legalna industrija jednostavno nije mogla boriti.
“Taj Zakon sadrži prijedloge koji su, prema našem mišljenju, pretjerano restriktivne mjere koje mogu imati ozbiljne posljedice po naše članove, prije svega po predstavnike malih i srednjih preduzeća koja se bave ugostiteljstvom na neki način. Mi smo još prije 4 – 5 godina isticali kako nije tačno da se ovakav zakon primjenjuje u svim zemljama Evropske unije, već je u većini njih na snazi djelimična zabrana ili imaju posebne prostorije za pušenje,” smatra Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH.
Ukoliko bi bili usvojeni amandmani da se nađe kompromisno rješenje koje ne bi naštetilo ni ugostiteljima, onda je Jašarspahiću prihvatljivo da u Federaciji BiH postoji jedan sličan zakon. Međutim, ukoliko amandmani ne budu usvojeni, dodaje, to bi bilo pogubno za cijeli ugostiteljsko-turistički sektor.
